Valentina Tereškova rođena je 6. marta 1937. godine u zapadnom dijelu Rusije. Zbog siromaštva koje je tada vladalo već kao 17-godišnjakinja morala je početi raditi, no odlučila je i nastaviti s obrazovanjem pohađajući večernju školu
Prije nego što je postala astronautkinja, bila je radnica u jednoj tekstilnoj tvornici te se amaterski bavila padobranstvom. Prvi put je skočila s padobranom kada je imala 22 godine, a upravo će taj hobi biti ključan u određivanju njene budućnosti.
Tereškova je poznata kao prva žena u svemiru, a njen put do toga je bio itekako zanimljiv. Početkom 1962. godine bila je jedna od pet izabranih kandidatkinja za let u svemir. Više od 400 žena prijavilo se za taj astronaumski program, a kvalifikacije su uključivale bavljenje padobranstvom, životnu dob mlađu od 30 godina te visinu ispod 170 centimetara i težinu ispod 70 kilograma.
Intenzivne pripreme trajale su nekoliko mjeseci, a uključivale su između ostalog brojne bestežinske letove, raketnu nauku i inženjerstvo, 120 skokova s padobranom te pilotno treniranje u MiG vojnim zrakoplovima.
S 26 godina Tereškova je 16. juna 1963. godine postala prva žena u svemiru. Njen pozivni znak pomoću kojeg se identificirala tokom historijskog leta bio je \”chaika\” što u prijevodu znači \”galeb\”.
Iako joj je tokom leta bilo mučno te je osjećala fizičku nelagodu, 48 puta je kružila oko Zemlje te je u svemiru provela tačno 2 dana, 23 sata te 12 minuta. Tako je s jednim letom prestigla sveukupno vrijeme koje su Amerikanci do tada proveli u svemiru.
Preostale četiri kandidatkinje nikada nisu poletjele u svemir, a program je 1969. godine prestao postojati.
Nakon historijskog leta Tereškova je studirala na Akademiji ratnog zrakoplovstva te je diplomirala kao astronaumski inženjer, a 1977. godine doktorirala je inženjerstvo.
No, ne čudi da je za astronaumski program ona smatrana izuzetnom kandidatkinjom i zbog svoje proletarijatske pozadine, jer je bila sekretarica u lokalnom ogranku Komunističke omladinske organizacije, te jer joj je otac bio ratni heroj koji je stradao u Drugom svjetskom ratu.
Nakon što je završila misiju pitali su je kako bi joj Sovjetski savez trebao zahvaliti na njenom služenju državi. Ona je tada zatražila da vlada sazna i objavi lokaciju mjesta gdje je njen otac stradao. To je učinjeno te na tom mjestu čak stoji i spomenik. Upravo to pokazuje koliko je Tereškova bila cijenjena.
Osim što je bila vrlo istaknuta politička figura u Komunističkom savezu SSSR-a, Tereškova je postala njihova predstavnica u svijetu te je čak igrala ključnu ulogu u oblikovanju ženske globalne agende za mir. Nakon pada Sovjetskog Saveza izgubila je svoje političko mjesto, ali ne i prestiž jer se njezin podvig i danas smatra herojskim.
Od 1963. do 1982. godine bila je u braku s astronautom Andrijanom Nikolajevem, te zajedno imaju kćer Elenu koja je postala doktorica te prva osoba čiji su roditelji bili u svemiru. Drugi put se udala za ortopeda Julija Šapošnikova, no on je preminuo 1999. godine.
Tokom proslave 70. rođendana Tereškova je kazala kako bi voljela letjeti na Mars pa makar to bio put bez povratka.
(zadovoljna.hr)