Zašto je april najokrutniji mjesec i kako pobijediti proljetnu depresiju

Zašto promjene u prirodi, hormonima i svakodnevnom ritmu izazivaju anksioznost i loše raspoloženje u proljeće

 

 

Iako američki pjesnik T. S. Eliot nije bio psiholog ,stručnjaci kažu da je pogodio razloge zbog kojih se toliko ljudi u proljeće osjeća depresivno i anksiozno u svojoj  pjesmi “Pusta zemlja”.

On piše: “April je najokrutniji mjesec, rađa jorgovane iz mrtve zemlje, miješa sjećanje i želju, uzburkava mutne korijene proljetnom kišom.”

 

 

Reakcija na promjene

 

 

Jedan od glavnih razloga zbog kojih se kod nekih ljudi javlja loše raspoloženje u proljeće jeste sama promjena. Čak i pozitivne promjene mogu predstavljati stres za organizam jer on prirodno teži stabilnosti i rutini.

Prelazak iz zimskog u proljetni period donosi drugačiji ritam života. Kod osjetljivijih osoba to može izazvati osjećaj unutrašnje napetosti i anksioznosti.

 

Hormoni, hormoni…

 

 

Naše raspoloženje u velikoj mjeri zavisi od hormona i unutrašnjeg biološkog sata. Tokom zime smanjena količina sunčeve svjetlosti utiče na hormone poput melatonina i serotonina.
U proljeće dolazi do nagle promjene u dužini dana i količini svjetla. To može poremetiti cirkadijalni ritam, odnosno 24-satni biološki ciklus koji reguliše san, energiju i koncentraciju.

Kod nekih ljudi ova promjena može izazvati upravo suprotan efekat od očekivanog – umor, nervozu i simptome proljetne depresije, koja je oblik sezonskog afektivnog poremećaja.

 

 

april kao najdepresivniji mjesec

 

Emocionalni faktori

 

 

Proljeće je često povezano sa simbolikom novog početka.Takvi periodi mogu pokrenuti introspekciju i poređenje sadašnjeg života sa očekivanjima ili prošlim planovima.
Kod nekih ljudi to izaziva nostalgiju.Kod drugih može stvoriti osjećaj pritiska, neostvarenih ciljeva ili emocionalne preplavljenosti.

 

Alergije i fizički uticaj na psihu

 

U proljeće se povećava količina polena i drugih alergena u zraku, što kod osjetljivih ljudi može izazvati ne samo fizičke simptome već i psihičke promjene.
Alergije, lošiji san, umor i opći osjećaj iscrpljenosti mogu direktno uticati na raspoloženje i povećati osjećaj tjeskobe.

 

Period buđenja

 

Iako se često zanemaruju, ovi faktori imaju značajnu ulogu u tome kako se psihički osjećamo tokom sezonskih promjena.

Proljeće nije samo period ljepšeg vremena i buđenja prirode, već i vrijeme intenzivnih bioloških i psiholoških promjena.

Kombinacija hormonskih oscilacija, promjena rutine, emocionalnih okidača i fizičkih faktora može kod nekih ljudi dovesti do proljetne depresije i anksioznosti.

Razumijevanje ovih procesa pomaže da se bolje prepoznaju uzroci lošeg raspoloženja i lakše nosi sa sezonskim promjenama.

 

Možda vas interesuje: