Mliječni čičak, komorač, maslačak…

Egejska obala Turske -prostrano stanište ukusnog i zdravog bilja

Čak i ako niste nikada posjetili Tursku, morali ste čuti kako je tamošnja gastronomija izrazito bogata začinima. Hrpe mljevenih začina i ljekovitog bilja prodaju se i kupuju na historijskim bazarima, tržnicama i megalomanskim tržnim centrima. Zahvalnost za takvu kulinarsku raznovrsnost duguju izobilju začina i ljekovitog bilja rasprostranjenim duž egejske obale Turske. Flora na egejskoj obali Turske ponajviše doprinosi ljepoti ovog krajolika: neizostavno maslinovo ulje, bogata vinarska baština i poznata kulinarska kultura svježeg povrća čini ovaj kraj maditeranskim rajem. Najpopularniji okusi turske kuhinje i prepoznatljivi recepti su, zbog svog začinskog bilja bogatog vitaminima i mineralima, izvor liječenja. Zato je ova regija domaćin jedinog festivala bilja na svijetu!

Od prirode do stola

Zelena kiselica, „cibes“ trava, mliječni čičak, samfir, komorač, cvijet tikvice, maslačak, kopriva, sljez… Poznate biljke ponekad neobičnih imena, rasprostranjene su duž obale Egejskog mora.

Zelena kiselica (Kuzu Kulağı) na turskom je poznata kao „janjeće uho“ jer svojim izgledom na to i podsjeća. Zbog kiselkastog okusa, ova ljekovita biljka koristi se u salatama i supama. Može se pripremiti i sa maslinovim uljem. Smatra se da zelena kiselica, bogata vitaminima A i C, te kalcijem, kalijumom, magnezijumom i fosforom, liječi mnoge bolesti i jača organizam.

„Cibes“ trava  (Cibes otu) jedna je od najpopularnijih biljaka u regionu koja raste iz korijena koji ostaje u zemlji poput kupusa ili karfiola. Ova trava služi se kuhana i servisana sa maslinovim uljem i limunom, a obavezna je na svakom ribljem stolu. Budući da je dobar izvor vitamina C, ova biljka pomaže u održavanju nesmetanog rada probavnog sistema.

Mliječni čičak (Şevket-i Bostan) navodno je dobio ime po arapskoj riječi \’şevket\’, što znači \”trn\”. Bogat je vitaminima i mineralima, ima mesnatu bijelu strukturu, listove i trnje. Ova biljka, koja se može pržiti i na maslinovom ulju, tradicionalno se poslužuje uz janjeće meso.

Samfir ili Motar (Deniz Börülcesi) raste u izobilju u Egejskom moru. Budući da je slanog i kiselkastog okusa, služi se kao salata. Ovo začinsko bilje treba prvo skuhati, a odmah nakon prokuhavanja ubacuje se u hladnu vodu. Tako se održava svježim. Motar se obično poslužuje s maslinovim uljem, bijelim lukom i limunom.

Komorač (Arapsaçı) su koristili stari Rimljani. Bez obzira konzumira li se kao povrće ili začin, komorač je popularan sastojak pri kuhanju. Intenzivan, sladak okus njegovih plodova služi kao začin za slatka i pikantna jela širom svijeta. Začinjava jela od janjetine, a jede se i kao salata sa limunom i maslinovim uljem. Listovi komorača, poznati jer suzbijaju kašalj, također se mogu sušiti i praviti kao čaj.

\"\"

Cvijet tikvice (Kabak Çiçeği Dolması) je jedna od najkarakterističnijih namirnica na egejskoj obali Turske. Cvjetovi tikvice se beru rano ujutru kada su potpuno otvoreni i kada nisu izloženi sunčevoj toploti. Nakon čišćenja, cvjetovi se pune raznim nadjevima. Narandžasto-žuti cvjetovi bogati su vitaminima A, C i B.

\"\"

\"\"

Maslačak (Radika), spada u divlje povrće veoma bogato vitaminom A i C stoga je ljekovita i jestiva začinska biljka. Maslačak je neizostavan dio riblje trpeze, a sadrži i vitamin željeza, kalcijuma i kalijuma zbog čega se od davnina koristi kao lijek. Maslačak se tradicionalno priprema tako što se njegovi listovi prokuhaju i posluže s limunom i maslinovim uljem. Može se poslužiti i kuhan i pomiješan sa jogurtom. Listovi maslačka se mogu osušiti i koristiti za pravljenje biljnih čajeva.

Kopriva (Isırgan Otu) je nadaleko poznata po višestrukim ljekovitim blagodatima. Iako izaziva svrbež i peckanje kada se dodirne, kopriva se konzumira u salatama i supama te pecivima. Poznato je da su rimski vojnici koprivama trljali tijelo kako ih hladnoća ne bi previše pogađala. Ljekovita dejstva koprive su naučno dokazana kroz njeno bogatstvo vitaminima C i A, antioksidativno djelovanje te prevenciju srčanih i kardiovaskularnih bolesti.

\"\"

Sljez (Ebegümeci) je tipična proljetna biljka kojoj je egejska regija prostrano stanište. Ova blagotvorna biljka, koja se konzumira još od antičkih grčkih i rimskih vremena, saveznik je zdravlja. Bogat vitaminom C i antioksidansima, sljez se uspješno koristi za liječenje prehlade.