Proljeće u radnom okruženju

Je li proljetni umor mit? Šta se dešava sa našom energijom i motivacijom kada se priroda budi? Može li dobro poznato proljetno čišćenje povećati produktivnost?

 Piše: Senka Čimpo, psihologinja i psihoterapeutkinja

Proljetni umor nije bolest ili poremećaj, ali pogađa značajan broj ljudi. Karakterišu ga tjelesne i ponašajne promjene, kontinuirani umor, nenaspavanost, smanjena pažnja i koncentracija. Još uvijek nisu u potpunosti poznati uzroci ovakvog umora, ali se povezuje s promjenom godišnjeg doba, oscilacijama u temperaturama, ali i generalno drugačijem ritmu života i navika u odnosu na zimske. Najbolja prevencija i \’lijek\’ jesu prilagođavanje i odmor za mozak. To znači da je neophodno uključiti se u aktivnosti koje opuštaju, pružaju ugodu i usrećuju kako bi se smanjio nivo stresa. Jedan od koraka jeste i prilagođavanje prostora u kojem boravimo i radimo u skladu s vlastitim potrebama, navikama i interesima.

Neka od istraživanja pokazuju kako smo skloni revidirati svoje odluke i ciljeve i počinjati iznova na početku sedmice, mjeseca, semestra, sezone, kalendarske godine. Jedan od takvih perioda je i proljeće – vrijeme kada se priroda budi pa nas na specifičan i transparentan način podsjeća, pokreće, ali ponekad i koči u našim ličnim i profesionalnim ulogama. Dobro poznato proljetno čišćenje svakako asocira na čišćenje naših domova i rješavanje suvišnih stvari, odjeće, predmeta. To ostavlja prostor za nove stvari, donosi osjećaj ugode i prozračnosti.

Proljetno čišćenje se povezuje s poboljšanim raspoloženjem, smanjenjem stresa i povećanom kreativnošću. Odnosi li se to i na poslovno okruženje? Svakako! Zimski period nas nerijetko uvuče u krug prokrastinacije – odgađanja i odugovlačenja zadataka koje trebamo uraditi odmah, a posljedice su kampanjski rad u zadnji tren, rad pod pritiskom, probijanje rokova i stres. Također, gomile dokumenata, pretrpan i neprilagođen radni prostor pretrpavaju naš um i ometaju produktivnost. Nered je zapravo taj koji nas mentalno iscrpljuje. Osnovni izazov jeste planiranje i izdvajanje vremena za ovakvo čišćenje. Ipak, imajući u vidu benefite kao što su povećana produktivnost i kreativnost, te smanjenje stresa, ali i bolje fizičko zdravlje i pokretljivost, jasno je zašto ovo može i treba biti još jedan od ciljeva i zadataka za ostvariti za svakoga od nas. Dodamo li tome saznanja finansijskih eksperata da ljudi koji su okruženi neredom i zbog toga više izloženi stresu imaju smanjenu sposobnost donošenja racionalnih dugoročnih odluka, ne preostaje nam ništa drugo nego da se uhvatimo u koštac s poslovnim neredom oko nas. To uključuje i naše predugačke to-do liste, nezavršene poslove, nepročitanu elektronsku poštu, te nered u našim računarima i elektronskim uređajima. Dajte dovoljno vremena svome tijelu i umu da se prilagode proljetnoj pobuđenosti, ali ne zaboravite odvojiti vrijeme i za proljetno čišćenje. Sretno!