Pretilost u dječijoj dobi

Pretilost (debljina, gojaznost, lat. obesitas) kod djece važan je javnozdravstveni problem koji ugrožava zdravlje djece i adolescenata i znatno utiče na kvalitet i dužinu života u odrasloj dobi. Pretilost je hronična bolest koja nastaje prekomjernim nakupljanjem masti u organizmu i povećanjem tjelesne težine.

Piše: dr. Amra Ramić, ABCdoc

Važi za jednu od vodećih bolesti današnjice, a broj se svakim danom povećava. Ova tema opravdano zaslužuje pažnju, naročito zbog moguće prevencije. Rješavanjem problema u samom početku, tj. u djetinjstvu, sprječavamo komplikacije u odraslom dobu i produžavamo životni vijek.

Uzroci pretilosti

Životni stil – premalo aktivnosti, a previše kalorija iz hrane i pića.

Genetski faktori – utiču na metabolizam masti i regulišu hormone koji djeluju na apetit i vjerovatno imaju ulogu u 70% slučajeva gojaznosti.

Hormonalni faktori – hipotireoza, hipersekrecija kortizola ili nedostatak hormona rasta.

Faktori rizika

Prehrana – redovno konzumiranje visokokalorične hrane poput brze hrane, pekarskih proizvoda, grickalica, slatkiša, voćnih sokova i drugih zaslađenih napitaka.

Manjak aktivnosti – previše vremena provedeno u fizički neaktivnim aktivnostima poput gledanja televizora i igranja video igara. Negativan uticaj TV sadržaja je i često emitovanje reklama za nezdravu hranu.

Porodični faktori – porodično okruženje u kojem je uvijek dostupna visokokalorična hrana i u kojem se ne potiče fizička aktivnost.

Psihološki faktori – neka djeca jedu da bi se izborila sa ličnim i porodičnim stresom, da bi se suočila s emocijama ili „ubila“ dosadu.

Socioekonomski faktori – u zajednicama s ograničenim resursima i pristupu supermarketu ljudi češće spremaju hranu koja je trajnija i lakša za čuvanje, često je ta hrana i visokokalorična i izostaje uravnotežen unos svih potrebnih nutrijenata.

Dijagnoza

Indeks tjelesne mase – BMI (Body mass index)

BMI pomaže da se utvrdi da li dijete ima prekomjernu težinu za svoju dob i visinu.

Koristeći grafikon rasta liječnik određuje percentil djeteta, što znači da se dijete poredi sa drugom djecom istog spola i dobi (npr. ako je dijete u 80. percentilu, to znači da u poređenju sa djecom istog spola i dobi, 80% ima niži BMI od njega/nje):

⦁ BMI između 85. i 94. percentila – prekomjerna težina

⦁ BMI 95. percentil ili veći – gojaznost

⦁ BMI 99. percentil ili veći – teška gojaznost

BMI ne uzima u obzir tjelesnu građu pojedinog djeteta, niti stepen mišićavosti pa je potrebna dodatna procjena rasta i razvoja svakog djeteta da bi se zaključilo da li se radi o zdravstvenom problemu.
Testovi krvi

Ponekad je potrebno uraditi mjerenje nivoa holesterola u krvi, nivoa šećera u krvi, te provjeru hormonske neravnoteže ili drugih stanja koja su mogući uzrok pretilosti.

Terapija i prevencija

Iz svega navedenog da se zaključiti da se radi o kompleksnom, hroničnom problemu, sa nimalo jednostavnom etiologijom, što nalaže i kompleksan pristup terapiji ovog stanja. Terapijski pristup zavisi od dobi djeteta, stepena gojaznosti i udruženosti gojaznosti s komorbiditetima (zahtijevaju agresivniji pristup).

Za djecu iznad 2 godine starosti, a kojima je BMI između 85. i 94. percentila preporučuje se program održavanja kilograma, kako bi dijete dobivalo centimetre visine, ali ne i kilograme, što vremenom dovodi do pada BMI u zdravi opseg.

Djecu čiji je BMI iznad 95. percentila a imaju između 6 i 11 godina treba potaći na promjenu prehrambenih navika u cilju postupnog gubitka kilograma (ne više od 1 kg mjesečno, ili oko 0,5 kg), dok starija djeca ili adolescenti sa teškom gojaznošću trebaju gubiti do 2 kg sedmično ( ili oko 1 kg sedmično). Pri gubitku kilograma treba obratiti pažnju da dijete jede zdravo i da poveća fizičku aktivnost.

Edukacija

Stil života, navike u prehrani i stepen fizičke aktivnosti uglavnom se oblikuju vrlo rano, u porodičnom okruženju, od ranog djetinjstva. Da bi prevenirali gojaznost i eventualno je rano primjetili i djelovali na vrijeme, potrebno je educirati cijelu porodicu u cilju donošenja pravilnih dijetetskih odluka i korekcije stila života.

Redukcijska dijeta i zdrava ishrana

U ukupnom dnevnom jelovniku oko 55% kalorija trebalo bi otpadati na ugljikohidrate, oko 30% na masti, a oko 15% na bjelančevine. Restrikcija kalorijskog unosa mora u djece biti individualizirana i pomno praćena, da se ne bi omeo normalan rast i razvoj. Treba dati prednost voću i povrću, a smanjiti unos grickalica, kolača, brze hrane i zaslađenih pića. Kad god je moguće organizovati porodične obroke za stolom, a smanjiti broj obroka uz TV ili video igrice, jer se u tom slučaju često jede brzo i gubi se osjećaj o količini pojedene hrane. Posluživati odgovarajuće porcije, pri tome imati na umu da djeci ne trebaju količine hrane kao odraslim osobama. Započinjati sa manjim porcijama i pustiti djetetu na volju da traži još ukoliko je gladno. Dopustiti djetetu da jede samo dok se ne zasiti, iako to ponekad znači ostavljanje nešto hrane u tanjiru.

Fizička aktivnost

Fizička aktivnost je važan dio slagalice u održavanju zdrave tjelesne težine za dijete. Sagorijeva kalorije, jača kosti i mišiće i pomaže djeci da imaju dobar san noću. Za povećanje nivoa aktivnosti kod djeteta preporučuje se ograničiti vrijeme provedeno ispred TV-a, računara, tableta ili mobilnog telefona na do 2h dnevno, s tim da djeca mlađa od 2 godine uopšte ne bi trebala provoditi vrijeme pred ekranom. Potrebno je potaknuti dijete na aktivnost na način koji mu je zanimljiv poput igre skrivača, skakutanja ili trčanja, što uspješno sagorijeva kalorije, te otkriti interese djeteta i u tom smjeru organizovati fizičku aktivnost (npr. ako dijete voli knjige, prošetati do knjižare ili biblioteke s njim/njom).