Nikola Milojević: Kako su botox i fileri zamijenili skalpel i hirurgiju

Danas ga zovu kraljem botoxa, a priliku da se upoznaju s njegovim radom odnedavno imaju i Sarajlije. Njegova klinika iz Zagreba počela je zvaničnu saradnju sa bh. SkinCare klinikom, te će Nikola redovno posjećivati naš grad, raditi s pacijentima, ali i osoblju SkinCare klinike nesebično prenositi svoje znanje o velikim mogućnostima estetske medicine

Piše: Lejla Lojo-Karamehmedović

Nikola Milojević je najpoznatiji doktor estetske medicine u Regionu, no i jedan od najpoznatijih u svijetu. Vrijedno iskustvo sticao je u privatnoj praksi u Londonu, a osim ove, vlasnik je i Poliklinike Milojević u Zagrebu, koja će ovog mjeseca obilježiti veoma značajan jubilej: 50 godina postojanja.

Kralj botoxa

Sklonost ka medicini naslijedio je od svog oca Boška, prvog estetskog hirurga na našim prostorima, koji je ove operacije obavljao još davnih sedamdesetih i osamdesetih godina. Kako u jednom trenutku, početkom osamdesetih i nakon Titove smrti, Jugoslavija više nije podržavala privatnu praksu, Boško se s porodicom odselio u London i tamo nastavio raditi. No, veze s matičnom zemljom nikada nije prekinuo. Smrt ga je zadesila na teniskom terenu 1992. godine. Nikola kaže kako njegov otac nije imao dovoljno jako srce da izdrži sve ono što se u tom periodu dešavalo u Hrvatskoj.

Medicina je za Nikolu bila nešto što se podrazumijeva, no nakon očeve smrti, nije želio imati drugog mentora. Zato je umjesto novog učitelja, potražio sasvim novu granu medicine. Sudbina je htjela da se u to vrijeme pojavi estetska medicina, te su ljudi sve sviše tražili neinvazivne načine uljepšavanja. Bilo je to polje koje je počelo interesirati i našeg sagovornika.

\"\"

Danas ga zovu kraljem botoxa, a priliku da se upoznaju s njegovim radom odnedavno imaju i Sarajlije. Njegova klinika iz Zagreba počela je zvaničnu saradnju sa bh. SkinCare klinikom, te će Nikola redovno posjećivati naš grad, raditi s pacijentima, ali i osoblju SkinCare klinike nesebično prenositi svoje znanje.

  • Stid me je reći, ali prvi put sam u Sarajevu i nema opravdanja. Moj dobar prijatelj je Ensar Berber i toliko puta me zvao da dođem, ali nije bilo prilike. U Bosni sam bio još kao dijete. Moj otac je uživao u lovu, pa me kao dječaka znao voditi s osobom kada bi u Bosnu išao loviti fazane – prisjetio se na početku našeg razgovora Nikola, obećavajući da će sada dolaziti češće.

U Zagreb se iz Londona vratio kada je imao 39 godina, te je postavio temelje estetskoj medicini, koja je u to vrijeme u Hrvatskoj bila prilična nepoznanica.

  • Estetska medicina, termin koji danas svi poznajemo, uopće nije bio poznat široj javnosti te 2009. godine. Neke moje kolege, estetski hirurzi to nikad ne bi priznali, ali ni oni čak nisu poznavali tu struku. Kada sam se vratio iz Londona, morao sam ponovo polagati ispit da bih dobio licencu. Tako sam još jednom postao doktor 2009. godine, a kada sam otišao u Hrvatsku liječničku komoru i rekao da bih radio botoxe i filere i da je to struka koja se zove estetska medicina, nisu znali o čemu govorim i da nisu baš sigurni da ću dobiti liječničku licencu. No, danas svi znaju šta je estetska medicina. I ja sam, kroz mnoge nastupe, članke, blogove, pričao o tome i educirao javnost. I mnogi su prošli kroz moje edukacije. Također, sve je više aparata i tehnika koje pomažu da se na licu i tijelu riješe svi problemi, koji su se nekada mogli riješiti samo hirurgijom – objašnjava svoje početke Nikola, koji botoxom i dermalnim filerima može riješiti mnoge probleme na licu. Neki od tih problema ranije su se mogli riješiti samo estetskim putem.

„VAU“ tretmani

  • Kod mene postoje „VAU“ tretmani. Ja sam ih tako nazvao, jer kada vidim nešto na licu što bi se moglo raditi bez korištenja skalpela, gdje bi oporavak bio brz, meni je to „VAU“ i ja to, zapravo, jedva čekam. A to su naprimjer, podočnjaci, udubine, tamni kolutovi. Problem ogromnih podočnjaka mogu riješiti hijaluronskim dermalnim filerima, a mnogi misle kako se to uklanja samo hirurški. Svaki grbavi nos možete izravnati ako mu dodate malo filera. A nos je, jednako kao kapci, u plastičnoj hirurgiji jedna od najkompliciranijih operacija. Novi trend u estetskoj medicini je plazmaž, to je energija koja tako brzo zagrijava tkivo da ono uopće nema vremena da izgori, nego evaporira. Tim plazmažom može da se riješi problem opuštene kože na kapcima, koja počinje da se spušta na oči. Zapravo, sve je manje potrebe za estetskom hirurgijom.

No, koliko god medicina napredovala, predrasude prema filerima i botoxu postoje. Najčešće pitanje koje se Nikoli postavlja jeste ponavljanje tretmana botoxom, jer nakon šest mjeseci ubrizgani botox se razgrađuje.

  • Ljudi imaju totalnu miskoncepciju da ćeš, ako nešto radiš, pa staneš, još više ostariti. Postoje slučajevi kada klijenti urade tretman, prođe neko vrijeme i onda oni zaborave kako su izgledali prije toga. Zapravo su se navikli na svoj novi, ljepši izgled. Onda odluče da taj tretman više ne rade, prođu dvije ili tri godine, pogledaju se u ogledalo i sebi izgledaju gore. Dokazano je da svi estetski tretmani, bilo da se radi o botoxu, filerima, dermalnim rolerima ili plazmi, potiču rast kolagena i hijalurona u koži, također pojačavaju elasticitet. Zato, ako uradite neki tretman i odlučite da ga ne ponavljate, opet ćete imati određene beneficije i koža će bolje izgledati nego kod nekoga ko to nikad nije radio.

Starosna granica pacijenta i njegova zrelost za estetski zahvat ostavlja se na  procjenu doktoru. Nikola ne bježi od estetskih zahvata nad mlađim pacijetima ako za to postoje opravdani razlozi.

  • Moj otac je operirao uši djeci koja su imala sedam ili osam godina. I to je bilo apsolutno legitimno, jer se uho nakon tih godina više toliko ne razvija, a takva djeca nailazila su na stalne provokacije. Nedavno mi je pomoć potražila 17-godišnja djevojka koja je imala veliki problem znojenja ispod pazuha. A tretiranje znojenja botoxom je zdrav i legitiman tretman. Zašto toj djevojci ne pomoći? Ima djevojaka s veoma tankom gornjom usnom, a ako imaju proporcionalno lice, zašto usnu malo ne povećati? Starosna granica klijenata postaje sve niža, ali ne zato što estetska hirurgija želi zaraditi novac, nego zato što postoje prikladni tretmani za mlađe osobe. Prije 20 godina ti tretmani nisu postojali, ali danas raspolažemo i tim mogućnostima.

Usluge estetske medicine sve više traži jači spol, a među najzahvalnijim pacijentima su homoseksualci.

  • Muškarci najviše traže uklanjanje podočnjaka i zaista nam dolaze različiti profili. Homoseksualci, metroseksualci, kao i heteromuškarci, među kojima su bankari, ljekari, advokati.

Ako je suditi prema brzini razvoja estetske medicine i njenoj sve većoj primjeni, bore bi u skorijoj budućnosti mogle postati mit.

  • Mislim da bore nikada neće biti mit. Uprkos svemu, neko još voli da ima dlakav pazuh ili sijedu kosu i to je pravedno. Ne mislim da svi moramo biti bez bora. Bora može biti lijepa, bora oko oka može biti kao neka iskrica. Kod nekoga to stoji, a kod nekoga ne. Ne bih rekao da će bore biti mit, ali hoćemo svi imati bolju kožu i svježije ćemo izgledati, nešto malo vitalnije i mlađe za svoje godine – kazao nam je na kraju razgovora Nikola.

 Očevi savjeti

  • Otac me svemu naučio, najprije da svaka osoba ima potrebu da bude lijepa, da ja uvijek budem bolja verzija sebe, učio me da se treba puno raditi, biti pošten. Oko nas je uvijek bilo ljudi koji ne zarade sve sa svojih 10 prstiju i koji nisu baš časni, a on me učio da sve zaradim svojim rukama. Otkad sam se vratio u Zagreb, o meni postoji percepcija da se družim samo s bogatima i slavnima, ali to nije istina. Baš se volim družiti s običnim čovjekom. Tome me naučio otac, volim ići na nogomet, navijam za Dinamo, sponzor sam Futsal Dinama, malog nogometnog kluba. Moj otac je često znao pokloniti operaciju siromašnijem i ja se vodim time, da pomognem onome ko to baš sebi ne može priuštiti. I bio bi ponosan na to što radim, nadam se da bi.