Nataša Pucar: Naša obaveza je kupcu dati kvalitet

Direktorica korporativnih komunikacija „Studen Holdinga“, pod čijim krovom djeluje i najpoznatiji bh. proizvođač ulja Bimal, svoj odjel uspješno vodi već 14 godina. Nataša je u kompaniju Bimal došla s petogodišnjim iskustvom u javnim odnosima, ali i s jasnom vizijom kako bi se trebali graditi komunikacijski odnosi kompanije koja počinje ispočetka. Rastući zajedno sa proizvodnjom i vodeći se kvalitetom i profesionalnošću na prvom mjestu, slobodno možemo reći da su Nataša i njen tim velikim dijelom zaslužni zašto je Bimal ulje postalo „sunce i naše kuhinje“

Razgovarala: Lejla Lojo-Karamehmedović; Foto: Edvin Kalić; Make up: Ajdin Fejzić

Uspjesi kompanije ne mjere se samo rezultatima prihoda i dobiti, niti količinom ostvarene proizvodnje. Podjednako su važni načini upravljanja kompanijom kao interna i eksterna politika koju menadžment vodi. A kompanija Bimal iz Brčkog, najpoznatiji bh. proizvođač ulja, urnek je upravo ovakvog poslovanja. Na naš upit za intervju s Natašom Pucar, direktoricom korporativnih komunikacija Studen Holdinga, kojemu Bimal pripada, odgovor smo dobili istog dana. Osim želje da javnosti transparentno govori o poslovanju, Nataša i njen tim također su željeli i ugostiti našu ekipu, te smo onaj „teži“ dio novinarskog posla obavili upravo u sjedištu kompanije koja danas broji 240 uposlenika. Tek kada posjetite neku kompaniju i razgovarate s uposlenicima možete osjetiti njen impuls, a nama je već nakon nekoliko trenutaka bilo jasno zašto u Bimal dolaze raditi ljudi ne samo iz okolnih mjesta, nego i iz Banja Luke, Sarajeva, Tuzle, pa i iz regionalnih centara.

Uređeni i jasno posloženi odnosi jedan su od razloga zašto je Bimalu već 14 godina vjerna i Nataša. Prije prelaska u ovu kompaniju, Nataša je iskustvo stjecala u odnosima s javnošću u javnim institucijama. No, danas je ponosna na činjenicu da je u Bimalu od prvog dana, te da je Odjel za komunikacije postavila od temelja.

 Koliko je teško postati liderski brend u BiH i kako je, u tom smislu, tekao Bimalov put?

– Bimal je 2002. godine, poslije 10 godina nerada, preuzela austrijska kompanija „Seed Oil Holdings“ u okviru privatizacijskog procesa. Taj revitalizacijski proces bio je veoma važan jer smo znali da, ako želimo graditi lidera, moramo revitalizirati fabriku tako da dobijemo vrhunski proizvod i da kvalitet mora preuzeti primat u proizvodnji. Zato smo se 18 mjeseci preusmjerili na revitalizaciju fabrike, na automatizaciju i izgradnju novih pogona, i tek u novembru 2003. godine bili smo u stanju da pustimo na tržište BiH novi brend. Bilo je to prvi put da se Bimal kao brend pojavio na tržištu jer je prije rata ulje plasirao pod nazivom Dukat. Neću pogriješiti kažem li da smo svoj brend na tržištu BiH gradili od 2003. godine. S druge strane, gradili smo i svoju kompaniju. Oba puta bila su teška, ali su presudne bile sljedeće stvari: za kompaniju da je dio veće poslovne grupe, da ima jasan strateški plan i da nastupa na tržištima koja traže kvalitetan proizvod na tržištima koja logistički mogu biti zadovoljena. Naime, Brčko ima odličan položaj između tri zemlje. S druge strane, uvjet je bio da Bimal potrošaču uvijek ponudi kvalitet bez kompromisa. I to je ono što je bilo ključno za izgradnju Bimala na bh. policama, a onda i na policama u inozemstvu. Čak bih rekla da je nekada lakše izgraditi svoju poziciju na vanjskim tržištima nego na domaćim jer mi jednostavno imamo takav mentalitet. Najkritičniji smo prema sebi.  Zaista smo radili puno na tome da dokažemo da iza svake boce Bimal ulja stoji ime i prezime jednog od  mojih kolega počev od nabave sirovine sjemena suncokreta ili ugovaranja proizvodnje na našim obradivim površinama, pa sve do one boce koja je utovarena u kamion, spremna da ide na police. U procesu proizvodnje, od sjemena do gotovog proizoda realizujemo 140 analiza.

Veliki je to posao i nije posao pojedinca nego tima i to veoma mladog tima. Naime, prosjek godina naših uposlenika je oko 40.

 Može se reći da smo još na početku nove poslovne godine. S kakvim rezultatima ste završili prethodnu?

– Izuzetno je teška pozicija na bh. tržištu. Ono što se desilo s Agrokorom sigurno je utjecalo na sve prehrambene kompanije u Regionu. A, nakon tako teške godine, ipak smo zadovoljni rezultatima koje smo postigli. Imaju trend praćenja ciljeva koje smo postavili za sebe u protekloj godini. Prvi kvartal u prehrambenoj industriji je uvijek težak stoga niko iz ove oblasti se ne može pohvaliti. S druge strane moramo raditi stalno na tome da Bimal održimo i da tražimo novo mjesto na polici jer samo to garantuje povećanje količine. Važno je napomenuti da je Bimal prije 1992. godine, u najboljim godinama, prerađivao bazu od 26.000 tona uljarica. Danas prerađujemo 120.000 tona uljarica. To je upeterostručen kapacitet, a on ne bi mogao biti takav da nemamo tržište, a tržište imamo jer smo prepoznati i jer nas potrošač želi. A što nas želi? Zato što je siguran da u tom zatvorenom proizvodu svaki put ima onaj proizvod koji je kupio jučer ili prije mjesec dana. Kvalitet je uvijek isti.

Koliko je važno da domaći proizvod uvijek stavljamo na prvo mjesto?

–  Nema riječi kojima bismo mogli istaći koliko je važno da domaći proizvod bude prvi. Tu veliku odgovornost imamo mi proizvođači. Mi smo ti koji moramo dati kvalitet. Ako mi ne damo kvalitet, onda smo potcijenili svog kupca. Sa strane Bimala dajemo potpuno odgovornost prema kvalitetu. S druge strane, od potrošača očekujemo da uloži svoj novac i da kupi domaći proizvod. Zanimljiv je podatak Udruženja „Kupujmo i koristimo domaće“ koji kaže da za svako radno mjesto u proizvodnji postoji još sedam indirektno zaposlenih osoba. Sada zamislite koliko je to ljudi u Bimalu koji ima 240 zaposlenih, pa puta sedam, a tome treba dodati i sve one sezonske radnike koji rade na prijemu sirovina u junu ili julu, kada dodatno zapošljavamo. I zato moramo, kao građani ove zemlje, da uzmemo domaće proizvode. Opet napominjem, važno je dati kvalitet. Inače, jedni druge potcjenjujemo, ne mislimo dobro jedni drugima, a tako ni opštem napretku zemlje.

Koliko je kod kupaca teško razbiti predrasude da je kvalitetnije sve ono što je uvezeno?

– Izuzetno je teško. Poslovica: „Samo neka komšiji umre krava“ jedna je vrlo primjenjiva posljedica, nažalost. Strani brendovi i kompanije ulaze na naše tržište zato što mogu, a u mogućnosti su da ulože puno novca u oglašavanje. I kada vidite taj brend, kako je nametnut, kada ga vidite na televiziji ili u trgovini gdje je posebno pozicioniran, naravno da ćete posegnuti za njim da ga kupite, prije nego za domaćim proizvodom.

S druge strane, Bimal ulje se izvozi na tržište Bliskog istoka, u zemlje Zapadne Evrope, čak i u Maleziju. Koliko se bilo teško nametnuti na to tržište?

– Izuzetno je zahtjevno biti proizvođač za krajnjeg potrošača kao što ste vi ili ja. Biti dobavljač u industriji još je zahtjevnije, jer industrija prati specifikaciju po hemijskim i fizičkim parametrima i s te strane, ostvariti takve rezultate koje smo mi napravili na našem ali i na evropskom tržištu. Činjenica je da smo prva prehrambena kompanija u BiH koja je izvezla proizvod na kinesko tržište. To tržište izuzetno je zahtjevno kvalitetom proizvoda. Sve to smatramo uspjehom naše politike koju smo uvodili od prvog dana. Naš postulat poslovanja jeste da kvalitet nema kompromisa. I doslovno je tako: naši dobavljači moraju biti iz BiH. To je naša obaveza. A oni moraju isporučiti kvalitetnu sirovinu da bi proizvod zadržao kontinuirani kvalitet.

Koliko dobavljači uspijevaju odgovoriti Vašim zahtjevima?

– Poljoprivreda je, nažalost, grana privrede koja je veoma zapostavljena. Ostaje nam neobrađena zemlja, u BiH imamo 500 hiljada neobrađene zemlje. Nemamo jasnu strategiju razvoja poljoprivrede, staro stanovništvo nam je na selu, nemamo mehanizaciju, nismo je obnovili, borimo se s osnovnim problemima u poljoprivrednoj proizvodnji i samim tim ne možemo biti konkurentni na tržištu. Bimal veoma aktivno radi na razvoju poljoprivredne proizvodnje i ovu godinu ćemo osmi put organizirati „Dane uljarica“ gdje okupamo relevantne institucije i poljoprivrednike i govorimo o tome šta je naša šansa na tržištu i kako možemo postati konkurentni. Ovog puta ćemo konkretno govoriti o proizvodnji „bez GMO“, za koju smo opredijelili od prvog dana, a takvu proizvodnju prepoznaje evropsko tržište. Kao jedna mala zemlja se, ipak, možemo istaći na tom tržištu upravo zbog toga što smo „non GMO“ proizvođač i to trebamo iskoristiti.

 Kako i kada je počela Vaša priča s Bimalom?

– U Bimalu sam već 14 godina. Vrlo mi je teško odgovoriti na ovo pitanje. Za mene je Bimal vjerovatno jedan od najvećih poslovnih izazova. Imala sam jasnu viziju kako bi jedna kompanija trebala da se predstavi. Došla sam iz sektora koji je bio izuzetno uređen, javan i transparentan, u kompaniju koja je tek počela da gradi svoje komunikacijske temelje. Sve je trebalo graditi od početka. Ono što stalno slušamo na seminarima i na usavršavanjima jeste da odnosi s javnošću moraju biti dijelom menadžmenta i moraju biti dio unutrašnjeg kruga upravljanja da bi mogli raditi svoj posao adekvatno. To sam u Bimalu od prvog dana dobila i smatram da je upravo uključenost i upoznatost mog tima s odlukama menadžmenta velika prednost u odnosu na druge kompanije. Imali smo viziju o transparentnom nastupanju i važnosti informisanja potrošača. I kada se vratim na početak, pa napravim neko poređenje s današnjom situacijom, ne samo da sam zadovoljna nego možemo biti školski primjer razvoja jednog PR odjela unutar firme.

 Možemo li to smatrati i Vašim najvećim poslovnim uspjehom?

– Da, težak je to bio put. Ja sam baš ponosna. Još više sam ponosna kada vidim potrošača kako uzima naše ulje s police ili kada izabere naš šećer ili kafu. To je potvrda ne samo mog uspjeha. Ja samo govorim u ime mojih 240 kolega. Oni nemaju priliku, zato što rade svoje poslove, da iskažu ono što zajedno stvaramo. Ja sam njihov glas i ponosna sam što mogu biti njihov glas. Vjerujem da i njima dugujem zahvalnost za uspjeh svoga rada.

 Kakav odnos nastojite izgraditi s kolegama?

– Vrlo profesionalan, prije svega. Veoma sam usmjerena na posao i imam prijateljski odnos s kolegama, jer sam otvorena i direktna. Takva sam po prirodi i volim da idemo za istim ciljem i da ga ostvarujemo zajedno.

 Rođeni ste u Jajcu, ali danas živite i radite u Brčkom?

– Da , ja sam Jajčanka i ponosna sam na svoj rodni grad. Smatram da je Jajce najljepši grad u BiH i tu prirodnu ljepotu koju posjeduje, danas kada sam proputovala veoma puno, teško možemo igdje drugo naći. Priznajem da ovdje ima i emocija, ali to je jednostavno tako. Trebamo biti ponosni na to što imamo.

 Koje bi osobine poslovna žena trebala posjedovati?

– Profesionalnost, koja je ključ uspjeha ne samo žene, nego i muškarca u poslu. Mi smo narod lakog dogovaranja i vrlo prisnih emotivnih odnosa. Nerijetko se vodimo parolom „kako ćemo, lako ćemo“. Hoćemo lako kada smo složni i kada poslovi idu tečno. Ali šta kada nije tako? Eh, tada je ključna profesionalnost.

 Vidjeli smo brojna priznanja u sjedištu kompanije. No, čime Vi mjerite uspjehe, kako kompanije, tako i vlastite?

– Mislim da je najteže mjeriti vlastiti uspjeh. Uspješnost nije instant događaj. Čak i sama definicija uspjeha kaže da je to približavanje ostavrenju cilja, međutim koliko morate biti hrabri da definišete cilj i krenete prema njemu? Vjerujem da je u tome i tajna uspjeha naše kompanije. Kada, na primjer, Odjel korporativnih komunikacija postavi 20 ciljeva, pa na kraju godine uspijemo sve realizirati, to je uspjeh. Iza njega nikada ne stoji jedan čovjek, nego cijela kompanija.

 Koliko se u poslu vodite intuicijom?

– Mnogo, smatram da imam odličnu intuiciju. Što sam starija imam dodatni plus. U stanju sam da stanem na loptu i da razmislim, a ne samo da idem za intuicijom. To, ustvari, govori da s iskustvom postajemo mudriji i promišljeniji. Ali još nisam bila u situaciji da me intuicija pogrešno vodila. Nikada. Mi žene smo vrlo intuitivne, znamo da osjetimo ljude.

 Jeste li radoholičar?

– Neviđeni. Danas je moj radni dan počeo u 3:45. minuta,..(smijeh). Volim da ustajem rano, obavim obaveze koje imam prije posla. U kancelariji često budem prije sedam sati. Postoje i dani kada dođem u osam sati i kada sam umorna, jer dosta vremena provodim na putu. Ali uglavnom volim ustati ranije i iskoristiti jutro.

 Kojem novom poslovnom izazovu se radujete?

– Ove godine izuzetno se radujem razvoju novog proizvoda i nadam se da ćemo opravdati povjerenja naših potrošača.

Nećete nam nagovijestiti o čemu se radi?

– Ne, ali vjerujem da će se desiti u prvoj polovini godine.