Stručnjakinja za smanjenje rizika od katastrofa, angažirana na Univerzitetu Exeter u Škotskoj, istražuje inovativne pristupe prirodnim rješenjima za upravljanje poplavama, te zagovara obnavljanje šumskih ekosistema kao održivu strategiju za smanjenje rizika. Posebno je posvećena jačanju zajednica kroz edukaciju i saradnju. Želi da svoje znanje i iskustvo u budućnosti prenese na Balkan, jer je, kako kaže, tu sve njeno.
Piše: Zana Kološ-Mulabdić
– Rođena sam u Trebinju, a obrazovala se u BiH, Srbiji i Škotskoj. To je značajno oblikovalo moj profesionalni put i mene lično. Osnovnu školu završila sam u selu blizu Trebinja, a školovanje u Gimnaziji Jovan Dučić doprinijelo je boljem razumijevanju kako fakultet izgleda, s obzirom na to da sam stekla opšte znanje iz različitih oblasti. Također, mislim da mi je gimnazija bila svojevrstan trening za budućnost i učenje – kaže na početku razgovora za naš magazin dr. Martina Egedušević s Instituta za zemljište, životnu sredinu, ekonomiju i politiku Univerziteta Exeter (LEEP) u Engleskoj. Nedavno je s kolegom Danielom Greenom objavila izuzetan članak o pet iznenađujućih načina kako drveće pomaže u sprečavanju poplava.
Prirodna rješenja
Danas specijalizirana za pronalaženje prirodnih rješenja u oblasti rizika od poplava i katastrofa povezanih s pitanjima životne sredine, Martina je završila Građevinski fakultet Univerziteta u Beogradu što joj je, kaže, pružilo čvrstu osnovu u hidrotehnici i izazovima u upravljanja vodama.
– Mislim da su profesori s tog fakulteta prepuni iskustva. Od njih sam naučila da je u inženjerstvu najbitniji timski rad i razmjena iskustava. Od 2009. do 2016. godine radila sam kao inženjer za zaštitu od poplava u Javnom vodoprivredno preduzeću Srbijavoda. Aktivno sam učestvovala u izradi karata opasnosti i rizika od poplava, projektima implementacije strukturnih i nestrukturnih mjera ublažavanja rizika, te koordinisala komunikaciju o rizicima s nacionalnim i regionalnim medijima.
Bila je, kaže, poprilično zadovoljna svojim poslom sve do 2014. godine, kada je ogromna poplava pogodila dio Srbije. Kuća njene porodice bila je uništena u tom događaju. Tada je iskusila destruktivnu snagu poplava i osjetila koliko su zajednice ranjive.
– To me navelo da se zapitam kako bih kroz svoj rad mogla pomoći u smanjenju tih rizika. Prirodna rješenja, poput obnavljanja šuma, smatram održivim načinom uz istovremenu zaštitu okoliša i unapređenje otpornosti zajednica. Tada sam počela razmišljati o doktorskom studiju u ovoj oblasti, što me dovelo u Škotsku. Fokusirala sam se na prirodno upravljanje poplavama, koristeći pošumljavanje kao tehniku. Ova iskustva oblikovala su, ne samo njenu karijeru, već i pristup životu…
– Svakodnevni izazovi, upornost i rad na terenu dali su mi širu perspektivu i mogućnost da povežem lokalne izazove s globalnim rješenjima. Sjećanja na djetinjstvo u Trebinju, kao i odrastanje u Nigeriji i Keniji, dodatno su me naučila važnosti prilagođavanja različitim kulturama i okolnostima.
Njena istraživanja u Škotskoj, gdje je radila na procjeni utjecaja pošumljavanja na upravljanje poplavama, omogućila su joj da dublje razumije izazove u ovoj oblasti.
– Moj cilj je da doprinesem ovoj oblasti koristeći rješenja koja su u harmoniji s prirodom. Radila sam na projektima u Srbiji koji su se fokusirali na upravljanje rizicima u slivu rijeke Lim, gdje smo koristili Geografski informacioni sistem (GIS). Ponosna sam na sve što sam naučila na Balkanu od naših inženjera. Njihova inovativnost je ogromna s obzirom na to da rade sa veoma ograničenim budžetima.
Angažman na projektima poput SENSUM-a u Engleskoj i Velsu, gdje su koristili pametne senzore za praćenje utjecaja drvenih prepreka na smanjenje poplava, pokazao joj je koliko su inovativna prirodna rješenja važna u današnje vrijeme.
– Ovi projekti nude praktična rješenja koja mogu biti efikasno primijenjena i u BiH, čime bi se izbjegle katastrofe poput ove iz oktobra 2024. godine. Jedan od najvažnijih projekata na kojima sam radila bio je i procjena utjecaja stvaranja novog šumskog pokrivača u Škotskoj. On je pokazao kako pošumljavanje može značajno smanjiti rizik od poplava, jer vegetacija prirodno usporava oticanje vode i pomaže u smanjenju erozije. Primjena sličnih prirodnih rješenja mogla bi pomoći u smanjenju rizika od budućih poplava u BiH kroz pošumljavanje erodiranih površina i očuvanje prirodnih vodenih tokova.
Jasne granice
A, balansiranje između karijere i privatnog života zahtijeva dobru organizaciju i fleksibilnost, kaže Martina. Istraživanja i projekti oduzimaju mnogo vremena, ali ona je postavila jasne granice između posla i slobodnog vremena.
– Šetnje su moj omiljeni način relaksacije. Volim i putovanja koja mi pomažu da napunim baterije i dobijem novu perspektivu. Moji hobiji uključuju čitanje i pisanje. Trudim se da provodim dosta vremena sa sinom, koji je sada prezanimljiv četverogodišnjak sa dosta ideja. Pošto živimo na sjeverozapadu Engleske, ljeta možemo da provodimo na plaži. Čitava porodica uživa u tim trenucima.
Priznaje da bi voljela intenzivnije raditi na Balkanu i prenijeti znanje i iskustva u ovaj region.
– Balkan je za mene više od geografskog prostora. On je dio mog identiteta, jer me s njim povezuje porodica, kultura, jezik, hrana i ljudi koji dijele slična razmišljanja i vrijednosti. Ove godine, nakon što sam napunila 40 godina, odlučila sam da se posvetim oblasti u kojoj imam najviše iskustva i koja me istinski ispunjava – smanjenju rizika od katastrofa. Ovo nije samo profesionalni poziv za mene, već i način da pronađem svoje mjesto pod suncem i radim na projektima koji istinski donose promjene. Tu želim razvijati saradnju između lokalnih i regionalnih aktera. U idealnom slučaju, to bi uključivalo zajedničke projekte više zemalja Balkana.