Kada sklonite zavjesu od turista, gužve, sladoleda i razglednica, ispred vas je grad onakav kakav jeste. Ogriju vas prekrasne slike sporednih ulica, a za rukav vas vuku renesansne karnevalske šale dubrovačkih mladića
Tekst i foto: Minja Šuković
Renesansa. Književnost. Historija. Pozorište.
Sve je to Dubrovnik.
Kada prođete kroz stara vrata stupate na Dubrovačku pozornicu, tu počinjete da upijate sve čari starog grada, njegovu dušu i raskoš. Svojevrsna pozornica različitih dešavanja, vreve, tradicije, turizma i \”Igre prijestolja\” u borbi s ljepotom zidina i uskih uličica koje se račvaju s lijeve i desne strane Straduna. Kada sklonite zavjesu od turista, gužve, sladoleda i razglednica, ispred vas je grad onakav kakav jeste. Ogriju vas prekrasne slike sporednih ulica, a za rukav vas vuku renesansne karnevalske šale dubrovačkih mladića.
Pružite ruke Stradunu i dozvolite da vas povede na ples. Što se tiče znamenitosti Dubrovnika i njegovog kulturno-historijskog nasljeđa, sve je uglavnom skoncentrirano unutar Starog grada i može se obići tokom jednog dana.
Uronite u prošlost
Šetnju kroz stari grad najbolje bi bilo da započnete sa zapadne strane. Ulaskom kroz Vrata od Pila. Ona se sastoje od vanjskih i unutarnjih vrata te dva spojena mosta. Kameni most s lukovima, uz čiju se ogradu pružaju praktične kamene klupe, projektirao je poznati dubrovački graditelj Paskoje Miličević u 15. stoljeću. Odagnajte sve sporedne misli i uronite u Dubrovnik.
Popijte hladne vode sa Onofrijeve česme
Među prvim znamenitostima na koje ćete naići pri samom ulazu jesu Crkva Sv. Spasa s lijeve i Onofrijeva česma s desne strane. Nakon što je 1520. godine Dubrovnik pogodio zemljotres, koji je usmrtio 20 ljudi i izazvao veliku materijalnu štetu, stanovnici su bili u strahu da će se na grad sručiti brdo Srđ. Pošto se to nije dogodilo, u znak zahvalnosti su podigli renesansnu crkvu koja je neoštećena preživjela i mnogo razorniji zemljotres iz 1667. godine.
Velika Onofrijeva česma koja se nalazi preko puta je djelo napuljskog graditelja Onofria della Cave iz 1438. godine i podignuta je kao dio dubrovačkog vodovoda. Ukrašena je sa 16 kamenih maskerona iz kojih teče voda. S obzirom da je svuda oko vas kamen, tu možete da se napijete hladne vode, osvježite i nastavite vaše istraživanje.
Izložba Salvadora Dalija
Iza česme, na samom ulazu možete da posjetite i galeriju u kojoj je trenutno sve do novembra otvorena izložba litografija velikog umjetnika Salvadora Dalija. Galerija smještena u dubrovačkim zidinama posjetiocima nudi 83 litografije Dalijevih obrada velikih dijela kao što su \”Tristan i Izolda\”, \”Alisa u zemlji čuda\”, \”Biblia Sacra\”…
Dubrovačke zidine
Najznačajnija atrakcija grada su njegove čuvene zidine koje datiraju iz 13. stoljeća. Ukoliko ste već došli u ovaj grad prošetajte iznad grada i doživite ga na pravi način. Iako su zidine impozantno zdanje, to će vas iskustvo koštati 150 kuna, odnosno oko 39 maraka. Uz dužno poštovanje prema ovom divnom kompleksu, cijena je pretjerana. Ali obzirom na količinu turista uopće ne igra ulogu te na godišnjem nivou se zahvaljujući prodatim ulaznicama budžet grada puni na basnoslovnom nivou. Za obilazak kompletnih zidina će vam trebati najmanje sat vremena, ali prosto nećete primijetiti kada je vrijeme prošlo jer će vam pogled non stop biti okupiran.
Kraljev Grudobran
Pored svih ljepota koje ovaj grad nudi, Dubrovnik je posljednjih godina nedvojbeno doživio turističku ekspanziju zahvaljujući upravo serijalu \”Igra prijestolja\”. Služio je kao jedna od glavnih lokacija za snimanje glavnog grada Sedam kraljevstava. Stari gradska jezgra je bila odlična podloga za snimanje serije, posebno gradske zidine i mnoge uske uličice u samom centru grada. Ukoliko ste ljubitelj serije sigurno ne želite propustiti Lovrijenac koji je u seriji postao Crvena utvrda, sjedište kralja Andala i Prvih Ljudi. Mnoge poznate scene su ovdje snimljene – u prvoj epizodi druge sezone, kad kralj Džofri slavi svoj imendan i scena u kojoj Sersei priča s Maloprstićem o Arijinom bijegu iz Kraljevog Grudobrana. Neke od ostalih poznatih lokacija snimanja u Dubrovniku su Pile, Zidine i kula Minčeta koja je služila za snimanje Kuće Neumirućih u drugoj sezoni serije. Unutar starog grada možete pronaći i turističke ture koje vas vode kroz sva mjesta na kojima je snimana serija. Ljubitelj sam serije i totalno sam uvučena u cijelu priču, ali ne dovoljno da bi za dva i po sata obilaska s vodičem izdvojila 55 eura. Ukoliko ste ljubitelj istoimene serije, te zaluđenici poput mora Kineza koji već od ranih jutarnjih časova formiraju red, čekajući svoj termin za obilazak Kraljevog Grudobrana možete s vodičima dogovoriti i turu od pet sati, no za cijenu ćete se morati dogovoriti s njima na licu mjesta, no obzirom da u suvenirnici šolja s motivima iz serije košta 100 eura, vjerujem da bi i petosatna tura mogla biti prava sitnica.
Visoke cijene i luksuz
Sve što ste do sada čuli o Dubrovniku i basnoslovnim cijenama u ovom gradu vjerovatno nije istina. Istina je mnogo gora. S obzirom da nisam neki kofeinski ljubitelj te je moj maksimum hladni Nes, odlučila sam se rashladiti i počastiti jednim. Bila je to greška. Iako sam kafu popila daleko od starog grada taj nazovimo ga užitak me koštao cijelih deset maraka, a što naš narod kaže \”Nit’ osta nit’ bi dosta\”. Moram priznati da me vrtoglava cijena kafe odagnala od misli da bilo šta popijem ili pojedem unutar starog grada. Tako da sam samo pijuckala vodu koju sam natočila na Onofrijevoj česmi i razgledala ovaj historijski sag u koji su upredene pozlaćene žice luksuznih restorana, kafića i galerija. Barem je gledanje besplatno. Za sad.
Treća najstarija apoteka u Evropi
Vodeći se s tim da ovaj grad ima itekako šta da ponudi osim pretjerano skupih suvenirnica i kafića na Stradunu došla sam i do Franjevačkog samostana i crkve.
Samostan je ranije stajao na zapadnom prilazu gradu, ali je zbog sigurnosnih razloga premješten. Samostan i crkva unutar gradskih zidina počeli su se graditi 1317. Prema Stradunu gleda bočna strana crkve. Vrata crkve su nadsvođena raskošnim gotičkim portalom, koji je jedini ostao sačuvan od katastrofalnog zemljotresa 1667. godine. U sklopu samostana od 1317. godine do danas radi apoteka, treća po starosti u Evropi. Biblioteka unutar samostana danas čuva više od 70 hiljada djela od kojih oko 20.000 primjeraka rukopisa, s posebno vrijednih 206 inkunabula. Muzički dio biblioteke čuva mnoga djela starih hrvatskih kompozitora s više od 100 svjetskih unikata.
Orlandov stub na mjestu stuba srama
Šetnja Stradunom je šetnja kroz historiju. Pokušajte da se izolirate od rijeke turista i doživite ovaj prekrasni grad u pravom svjetlu. Laganom šetnjom doći ćete do Crkve Sv. Vlaha koja u svom današnjem obliku datira iz 18. stoljeća, a podignuta je na mjestu romaničke crkve koja je 1706. godine stradala u požaru, u kome su preživjele samo tri statue, među kojima i srebrni kip Sv. Vlaha s maketom grada. Tu se nalazi i Orlandov stub, upravo na njegovom mjestu se nalazio nekadašnji stub srama, a sadašnji stub je podignut 1417. godine i predstavlja kameni kip Rolanda, viteza vojske Karla Velikog. Orlandov stub je nekada bio važno mjesto na kojem su se čitali proglasi, a njegov lakat dužine 51,2 cm je korišten kao mjerna jedinica koja se nazivala dubrovački lakat.
Plaže Sv. Jakov i Banje
Šljunčana plaža podno crkve sv. Jakova po kojoj je plaža i dobila ime jedna je od najatraktivnijih i najpopularnijih plaža koju obožavaju domaći i strani turisti, a nalazi se jedan kilometer od Starog grada, te pruža pogled na grad i otok Lokrum.
Najposjećenija plaža koju morate posjetiti je plaža Banje koja se nalazi u neposrednoj blizini Starog grada i pruža jedinstven pogled na gradske zidine, pogotovo nađete li se tamo u vrijeme zalaska sunca.
Žičara Srđ i safari vožnja
Obilasci gradova su sami po sebi avanture. No ako ste kao ja ljubitelj adrenalina obavezno se provozajte žičarom koja spaja dubrovačko naselje Ploče s brdom Srđ.
Srđ i Ploče povezuju dvije kabine kapaciteta po 30 putnika, a vožnja traje oko četiri minute.
Žičarom voze dvije kabine kapaciteta po 30 putnika i kreću se brzinom od 6,5 metara u sekundi. U sklopu gornje postaje žičare je amfiteatar kapaciteta 250 osoba, u kojem je kafić, suvenirnica te dvije terase s nezaboravnim pogledom na panoramu Dubrovnika i njegovu staru gradsku jezgru. Žičara se popne na nadmorsku visinu od 405 metara, kolika je i visinska razlika između najniže i najviše tačke. Cijene variraju od dana i mjeseca, ja sam taj četverominutni užitak platila 30 maraka.
Putem adrenalina možete da krenete i dalje te uplatite jednosatni safari vožnju bagijem, cijena za jednu osobu je 80 maraka.
Gdje jesti
Nažalost mnogim turistima s naših prostora uživanje u Dubrovniku i njegovoj pozornici pokvare visoke cijene smještaja, hrane i pića. S obzirom da sam se u ovom gradu zadržala tri dana, moj novčanik nije mogao da podnese vrtoglave cijene. Vodu i sokove kupujte isključivo u velikim tržnim lancima, činjenica je da će biti skuplje u odnosu na cijene na koje ste navikli ali su zasigurno jeftinije u odnosu na one u kafićima. Meni se lično više isplatilo da se odvezem do Trebinja koje je udaljeno nekih trideset kilometara i tamo pojedem obrok za dvoje i platim ga maksimalno 25 maraka. No, moram priznati kako sam veliki uživalac interneta i svih čari koje pruža te sam na \”TripAdvisoru\” pronašla maleni restorančić \”Vita Bella\”. Po ocjenama na ovoj stranici cijene su prihvatljive, a hrana ukusna. Jedan dan sam odlučila jesti u Dubrovniku pa koliko god me koštalo. Upalila sam auto, na navigaciji ukucala ime kafića i zaista ga lako pronašla.
Nepostojanje parking mjesta mi je malo otežalo svu situaciju, ali sam uspjela nagovoriti ljubaznog gospodina četiri kuće niže da auto ostavim u njegovom dvorištu. Kafu u restoranu nisu imali, ali je ne pijem pa me i nije bilo briga. Naručila sam paradajz čorbu za koju moram priznati da je bila za prste polizati, a koštala je šest maraka. Kako nisam bila sama naručili smo i jumbo pizzu koja je koštala 25 maraka i s obzirom da mogu jako puno da pojedem moja procjena je da se od ove pizze mogu komotno najesti četiri osobe. Tako da, ukoliko želite pojesti nešto ne toliko skupo ovo je jedna od lokacija.
I zaista kao što Tereza Kesovija pjeva, ovo jeste grad za sva vremena i opravdano nosi naziv Biser Jadrana. \”Odavde do vječnosti, ponosan stoji Grad, za sva vremena, Dubrovnik…\”