Edina PAPO: Da kvalitetno razvijamo umjetnost treba nam glas kritike, a ne kritizerstvo

Direktorica BaletFesta i jedina magistrica umjetnosti baleta, ističe kako umjetnik u svojoj karijeri vrijedi onoliko koliko je ljudi inspirirao, s koliko njih je radio i ostavio trag. Ona je na baletnoj sceni naše zemlje i regije postigla mnogo više. I još uvijek ne odustaje…

\"\"

Piše: Zana KOLOŠ-MULABDIĆ; Foto: Ladies In

– Već sa 16 godina profesionalno sam angažirana u Narodnom pozorištu Sarajevo. Danas sam ponosna na roditelje koji su vjerovali  u mene. Ponosna sam što sam podigla balet iz pepela tokom agresije na našu zemlju. Na brojne predstave i koreografije, u vremenu kada je bilo nezamislivo igrati  klasiku kao što su Labudovo jezero, Giselle, Les Sylphides, Gran Pas – Pahita, Kopelija, te  na predstave koje su označile period naše tradicije Katarina bosanska kraljica, Simha,  Pulčinela. Potaknula sam međunarodnu saradnju i tako vratila BiH i njen balet u fokus. Ponosna što su nam na moj poziv dolazila velika baletska imena, koreografi i prvaci baleta. Sretna sam što je naš balet gostovao s predstavama za koje sam radila koreografiju u cijelom regionu i šire.  Ponosna što imamo jedinstven festival u BiH – Balet Fest Sarajevo, koji traje – kaže na početku razgovora Edina Papo, direktorica ovog festivala i prvo ime baletne scene naše zemlje.

 Akademizam u pokretu

Za uspješnu karijeru najvažnije je, kaže, obrazovanje igrača…

– Tu je i bonton, muzikalnost i akademizam u pokretu. Balet je simbioza skoro svih umjetnosti: muzike, glume, vizuelnog doživljaja i savremenog pokreta. Balerina reagira kroz potpunu tjelesnu ekspresiju. Talenat igra važnu ulogu, ali treba ga razvijati pravilno, bez euforije. Važno je za igrača gdje se školuje, sa kojim pedagogom  radi i usavršava svoje znanje. Plesači moraju imati osobnost, karakter, baletni um i dosta strpljivosti.

A u demokratskoj tranziciji u kakvoj se nalazi naša zemlja veoma je teško bilo što promijeniti  iz gledališta. Zbog toga je naša sagovornica odlična i da se u političkom smislu aktivno angažira….

– Naše društvo se našlo pred zadatkom da prihvati ubrzani proces razvoja u kojem kulturu i umjetnost treba inkorporirati u potrebu svakog pojedinca odnosno društva. Moja namjera i djelovanje u politici je bila upravo govoriti o važnosti i značaju kulture, te o njenoj depolitizaciji. Moja je odgovornost da ukažem na dramatično stanje u umjetnosti. Značaj institucionalne kulture pada zbog nedostatka kontinuiranog odnosno akcentirovanog ulaganja u sve kadrove, a što neminovno dovodi do deprofesionalizacije, jer nedostaje nam znanje u odnosu na evropske tokove. Potrebno nam je okruženje gdje slobodno, aktivno i  kvalitetno razvijamo umjetnost, gdje postoji glas kritike, a ne kritizerstvo.

\"\"

 Višeslojan problem

A, kadar je bolna tačka u svim sferama umjetnosti, u baletu pogotovu, ističe naša sagovornica…

– Školovanje plesača je specifično i to je višeslojan problem. Decenijama nismo imali učenika/učenicu, na evropskim baletnim takmičenjima. Takmičenja su bitan dio stvaranja igrača. Teško, s dosta procedura, angažiramo strane državljane, baletske igrače. To su talentirani mladi ljudi, koji eto dođu u našu Bosnu da plešu. Imamo kolega koji su u zreloj životnoj dobi, a nemamo  podmlatka da ih zamijeni.

Stanje u jedinom ansamblu baleta u BiH je refleks cjelokupne društvene situacije.

Pripreme za BaletFest Sarajevo 2023. traju. Naša sagovornica kaže da selektiraju program…

– Bit će zanimljivo. Trudimo se, naš tim radi i želimo da balet, ples, savremeni ples, predstavimo što je moguće bolje. Trajemo već četrnaestu godinu. Nije nimalo lako u poplavi događanja opstati kao baletski festival. No, karijera jednog umjetnika vrijedi toliko koliko je ljudi inspiriralo, sa koliko njih je radio i ostavio trag.