Briga o sebi nije sebičnost, nego naša potreba

„Kada sam zaista počeo voljeti sebe, oslobodio sam se svega što nije bilo zdravo za mene (hrane, ljudi, stvari, situacija) zvao sam to \”zdravi egoizam\”, ali danas znam da je to ljubav prema samom sebi“

Piše: Elma Imamović, psiholog

Dosta se priča o tome kako biti dobar prema drugima i svi smo svjedoci da ljudi premalo brinu o sebi. U današnjem ubrzanom načinu življenja, briga o sebi predstavlja temelj balansiranog života, te donosi dugoročne psihološke benefite. Briga o sebi je bitna, prije svega što tako preveniramo da nas svakodnevni stres nadvlada i što dajemo sebi do znanja da se volimo i poštujemo. Ljubav prema sebi je sposobnost da se osjećate dobro, bez ikakvog utjecaja drugih ljudi.

Prilikom psihološkog savjetovanja 500 parova koji su bili uključeni u proces vantjelesne oplodnje, primijećeno je da 76% klijentica ne prakticira adekvatno brigu o sebi, dok 92% klijenata bez problema navodi, odnosno prakticira aktivnosti koje uključuju adekvatnu brigu o sebi. Kod klijentica je čak prisutan osjećaj krivnje nakon aktivnosti koje im donose ugodu i smanjuju napetost, jer smatraju to aktom sebičnosti, što je rezultat nepovoljnog utjecaja sredine.

Iz tog razloga smatram da je veoma bitno osvijestiti činjenice o tome kako tačno izgleda briga o sebi i koji su njeni benefiti kako bi shvatili da to nije akt sebičnosti.

  1. Vrsta veze koju imate sa sobom će utjecati na vaše ponašanje, postavljanje granica, komunikaciju, ispoljavanje ranjivosti i povezivanje sa drugima.
  2. Briga za sebe je za svakoga i treba biti kolektivni cilj.
  3. Prava briga o sebi nije samo trenutno udovoljavanje, jer to predstavlja privremeni bijeg od stvarnosti (više klijentica je navodilo šoping, odlazak na masažu i kod frizera kao aktivnosti brige o sebi – instant rješenja).
  4. Nije jednostavna za primjenu, ali vrijedi. Ako želimo dugoročno poboljšati kvalitetu života moramo uložiti više truda, biti strpljivi i uporni.
  5. Nije ista za svakoga, ali je svako zaslužuje.
  6. Ako pomislite: Moram ovo prestati raditi – to je poziv za brigu o sebi.

Ako se osjećate ogorčeno, iscrpljeni počinjete dan, negativni ste više nego ranije, veći dio vremena ste tužni, imate osjećaj pregorenosti, teško zadržavate zdrave veze, nemate osjećaj pripadnosti i pokušali ste sve što ste znali, ali se ništa nije promijenilo, vrijeme je da obratite pažnju na svoje mentalno zdravlje.

Brigu o sebi možemo podijeliti u šest kategorija. U nastavku navodim razne primjere u nadi da će vas motivirati kako biste krenuli u realizaciju svog plana brige o sebi.

  1. Fizička: jesti zdravo, dovoljno spavati, redovno vježbati, naučiti vježbe disanja, ići na redovne kontrole kod doktora, uzeti slobodan dan, prošetati, imati vrijeme samo za sebe, isključiti mobilne aparate…
  2. Psihološka: raditi na samosvijesti, opustiti se na suncu, ići na psihoterapiju, uključiti se u grupe podrške, misliti o svojim kvalitetama, vježbati tražiti i primiti pomoć, pročitati knjigu, pisati dnevnik…
  3. Emocionalna: ljubav prema sebi, razumijevanje sebe, svjesnost o mislima i emocijama, plakati, smijati se, govoriti Volim te, pogledati komediju, vježbati opraštanje, kupiti sebi poklon, govoriti sebi odlična si takva kakva jesi, maziti se s djetetom, kućnim ljubimcem…
  4. Duhovna: plesati, pjevati, igrati se, meditirati, moliti se, organizirati izlet u prirodu, reflektirati šta se događa u nama, gledati zalaske sunca, volontirati za određenu svrhu, opraštati sebi…
  5. Personalna: upoznavati sebe, šta želite od života, da li ste u vezama koje vas ispunjavaju i dopuštaju da rastete na svim poljima, postavljati kratkoročne i dugoročne ciljeve, poticati prijateljstva, razgovor sa prijateljicom, provoditi kvalitetno vrijeme s užom i širom porodicom…
  6. Profesionalna: u komunikaciji naučiti razdvojiti privatni od poslovnog života, uzeti pauzu i jesti bez ometanja, postavljati granice i naučiti asertivno reći – Ne, imati superviziju, biti podrška kolegama, iskoristiti sve dane godišnjeg odmora, posao ostaviti na poslu…

Iz koje kategorije primjenjujete najviše aktivnosti, a iz koje najmanje?

Psiholozi vam mogu pomoći da osvijestite šta je potrebno vama. Sve više ljudi potvrđuje benefite psihološkog savjetovanja i psihoterapije.

Psihološko savjetovanje dugoročno vodi: kvalitetnijim odnosima s drugima, uspješnijem rješavanju problema, ublažavanju ili otklanjanju simptoma, prihvatanju sebe i situacija u kojima se nađemo, te općenito većem zadovoljstvu u životu. Bitno je osvijestiti da su zdravi ljudi oni koji su spremni rasti i razvijati se.

„Kada sam zaista počeo voljeti sebe, oslobodio sam se svega što nije bilo zdravo za mene (hrane, ljudi, stvari, situacija) zvao sam to \”zdravi egoizam\”, ali danas znam da je to ljubav prema samom sebi. “ Charlie Chaplin

Prava briga o sebi znači donijeti odluke da stvorimo život u kojem želimo da živimo.