Astaksantin – crveno-narandžasti oksi-karotenoidni pigment

Hemijski spada u grupu karetonida koji se nazivaju ksantofili i koja uključuje još lutein, zeaksantin, kriptoksantin i kantaksantin

Piše: doc. dr. Marizela Šabanović, nutricionistica

Već dugo se zna da hrana sadrži biološki aktivne komponente koje mogu pomoći u očuvanju zdravlja, a neke od njih, kada se izdvoje i koncentriraju mogu biti i odlična terapija kod različitih stanja. Svijet pigmenata je u fokusu istraživanja zadnjih godina i svaki dan otkriva se nešto novo. Jedna takva molekula je i astaksantin.

Šta je astaksantin?

Astaksantin je crveno-narandžasti oksi-karotenoidni pigment koji se prirodno nalazi u morskim plodovima (školjke, rakovi itd.), algama, lososu, pastrmki itd. Hemijski spada u grupu karetonida koji se nazivaju ksantofili i koja uključuje još lutein, zeaksantin, kriptoksantin i kantaksantin. Za razliku od β-karotena, ovaj pigment ne može se pretvarati u vitamin A u našem tijelu, tj. ne spada u provitamine. Zanimljivo je da ga je dosta više u lososu iz divljeg ulova koji se hrani algama dok se kod kontroliranog uzgoja dodaje u hranu ovih riba.

Za farmaceutske svrhe obično se dobiva iz mikroalgi. Dnevna doza još nije utvrđena, ali se smatra da se kreće od 2 do 24 mg na dan. Nema toksičnog efekta ni pri znatno većim dozama.

Kako se probavlja?

Karotenoidi se asporbiraju u tijelo poput lipida i transportuju se putem limfnog sistema. Apsorpciju poboljšava prehrana bogata mastima. Astaksantin se nakon gutanja miješa sa žučnim kiselinama i stvaraju se micele.

Kojim mehanizmima astaksantin djeluje na zdravlje?

Antioksidansi su molekule koje inhibiraju oksidaciju. Oksidativno oštećenje podstiče od slobodnih radikala poput reaktivnih vrsta kisika (ROS). Slobodni radikali nastaju u normalnim aerobnim metaboličkim procesima i imaju visoku reaktivnost. Mogu uzrokovati oksidaciju proteina i lipida kao i oštećenja DNA kroz lančanu reakciju, što može dovesti do različitih poremećaja. Upravo zato antioksidansi imaju snažnu ulogu u sprečavanju njihovog djelovanja, posebno egzogeni poput astaksantina.

Koje zdravstvene benefite su potvrdile dosadašnje studije?

Do sada je o astaksantinu objavljeno veoma mnogo studija i preglednih članaka koji su opisali njegovo djelovanje kako u laboratoriji tako i na ljudima. Svi ti efekti na zdravlje ljudi mogu se klasificirati u nekoliko grupa:

Antioksidativno djelovanje, protivupalno djelovanje, stimulacija imuniteta, gastro-protektivno, etanol i droga protektivno, hepatoprotektivno, antidijabetičko, zaštita kardiovaskularnog sistema, antikancerogeno djelovanje, neuro zaštitno djelovanje, zaštita oka, zaštita kože, poboljšanje izdržljivosti prilikom vježbanja, povećanje plodnosti i zaštita bubrega.

Astaksantin i koža

Danas već postoji mnogo studija koje su ispitivale utjecaj astaksantina na kožu, kako oralno tako i lokalno. Sve one objašnjavaju djelovanje astaksantina na sljedeći način:

Osnovno težište djelovanja astaksantina na kožu je njegovo antioksidacijsko djelovanje. Do sada postoje brojne kliničke studije koje potvrđuju njegovo pozitivno djelovanje na kožu. Bilo je zanimljivo da su u bazi Pub.med opisane 72 studije in vitro (laboratorijski uslovi) i in vivo (na ljudima).

Solgar Astaksantin ima optimalnu dnevnu dozu od 5 mg koja brzo dostiže svoj maksimum u krvi. Dobijen je iz alge Haematococcus pluvialis, prirodnog izvora s najvećom koncentracijom astaksantina. Nema dodatih šećera, soli ili škroba. Proizvod ne sadrži gluten, kvasac, soju, mliječne proizvode. Prilikom proizvodnje ove formulacije ne upotrebljavaju se zaslađivači, konzervansi, umjetne arome ili boje. Preporučuje se osobama svjetlije puti, osjetljive i sklone alergijama na sunce. Odličan je saveznik i svima koji žele odgoditi pojavu bora ili smanjiti dubinu i gustinu već nastalih.