Amer Skrobo rođen je u Travniku, a trenutno živi u Sarajevu. I radi: kao freelancer u zanimanju kojeg ne susrećemo često – Amer je, naime, landscape dizajner. Diplomirao Hortikulturu na Šumarskom Fakultetu u Sarajevu a freelancer je, veli, već tri godine. Radi na landscape dizajnu, što suštinski znači da dizajnira zelene površine. Uz to, mladi je Travničanin i procjenjivač projekata u u landscapeu, ali i dio tima u StartUp kompaniji „Ergeon“ iz San Franciska, SAD.
Razgovarala: Najra Krvavac-Perišin
Ova se kompanija bavi unaprijeđenjem domova i jedna je od prvih kompanija u svijetu čije je poslovanje u potpunosti na daljinu, bez fizičkih radnih mjesta. Kaže da mu freelancing ostavlja dovoljno prostara da se, uz rad, još i neformalno obrazuje, a smatra da mu je upravo taj vid edukacije neophodan da bi došao do vlastitog cilja – osnivanja StartUp kompanije. S vrijednim sam i svestranim Amerom razgovarala o freelancingu u BiH i ovom neuobičajenom zanimanju.
Koje je tvoje područje rada?
Radim na poslovima Landscape dizajnera, Project Estimatora za komercijalne Landscape projekte i dio sam tima StartUp kompanije “Ergeon” iz San Franciska, a koja se bavi unapređenjem vašeg doma. Suštinski, projektujem i izvodim zelene površine, uljepšavam životnu sredinu i domove u kojima živimo.
Kako si, i zašto, odlučio raditi kao freelancer?
Neposredno prije završetka moga školovanja sam tražio neki oblik rada koji će omogućiti da, pored posla, izvršavam svoje redovne obaveze a i da uz to ostvarujem određene prihode. Istražujući sam došao do informacija o freelanceingu i odlučio sam da pokušam. Nije prošlo dugo prije nego sam dobio svoje prve klijente i evo, i danas sam freelancer.
Misliš li da je moguće radni vijek provesti bez vezivanja radnim vremenom „od 9 do 5“ u Bosni i Hercegovini?
Kada govorimo o poslovima koje je moguće fizički izvršavati sa više mjesta, to polako i sigurno postaje realnost i kod nas. Mislim i vjerujem da će se sve više vrednovati izvršeni zadatak i učinkovitost nečijeg rada, a ne dužina radnog vremena provedenog na nekom radnom mjestu.
Kako vidiš scenu freelancera u BiH – uređenom ili ne?
Naša freelance scena je još u razvojnoj fazi. Mi i dalje ne znamo ni šta nas čeka sutra, a kamoli da znamo šta nas čeka za 10 ili 20 godina, koje će nam biti zanimanje da li ćemo i dalje se baviti ovim što trenutno radimo ili će to biti jedan sasvim novi oblik posla. Zajedno, dosta moramo da radimo na svijesti kod građana, da ih upoznamo sa ovakvim načinom rada, s obzirom da kod nas još uvijek stoji ona rečenica “on to tamo nešto radi” .
Šta su prednosti, a šta su – po tvom mišljenju – izazovi ovakvog rada?
Nije jednostavno odgovoriti na ovo pitanje s obzirom da i prednosti i izazovi su individualni za svaku osobu koja se bavi ovakvim poslom. Za mene lično prednosti su što mogu da radim i učim od najboljih ljudi koji su se ostvarili u svojim karijerama. Također, prednost ovakvog rada jeste konstantno usavršavanje i mogućnost praćenja trenda s obzirom na razne software-e koji se pojavljuju na tržištu i njihovo blagovremeno informisanje. Jako bitna prednost koja meni odgovara je ta da imam fleksibilno radno vrijeme koje sam sebi organizujem.
Vezano za izazove, razdvojio bih ih na poslovne i životne. Poslovni izazovi su uvjeriti klijenta da ste upravo VI ta osoba koja njemu treba, da isporučite klijentu uslugu na vrijeme, u datom roku, a zatim da uspijete zadržati klijenta za sljedeće projekte. Dok životni izazovi vezano za ovakav način rada jesu da se izborite sa vlastitom državom i njihovim nametima.
Da li honorarima popunjavaš kućni budget ili si, zapravo, finansijski samostalan od ovakvog rada?
Meni je ovo osnovna i jedina djelatnost i sve svoje finansije ostvarujem ovim radom.
Porezi na dohodak freelancera: tvoje mišljenje o ovoj temi? Da li freelanceri koji ostvaruju ugovore izvan BiH trebaju plaćati poreze u zemlji, šta misliš o retroaktivnim porezima i koliko freelanceri imaju podršku zvaničnih institucija?
Moje mišljenje je da svaka osoba koja ostvaruje prihode ovim radom treba da plaća porez na vlastite prihode, ali pod uslovima koji će omogućiti toj osobi da bude finansijski stabilna i da joj ovakav način rada bude zadovoljstvo, a ne teret. Sve do tada podržavam kolegice i kolege freelancere u njihovom negodovanju na trenutnu poreznu politiku Federalne porezne uprave.
S kim najčešće radiš, koju vrstu poslova, i kako dolaziš do ugovora?
S obzirom da sam dio tima StartUp kompanije iz San Franciscka, sa njima sam svaki dan “na poslu”, a sarađivao sam sa dosta klijenata iz Evrope, Australije, Amerike. Većinu svojih klijenata pronalazim preko UpWork platforme.
Ako bi mogao birati između jednog, zvaničnog ugovora o radu na neodređeno vrijeme sa svim što takav ugovor prati i posla/poslova i načina na koji to sada radiš- za šta bi se odlučio?
Sigurno ne bih prihvatio ugovor na neodređeno zato što bi mi to vrlo brzo dosadilo a i s obzirom da volim da radim odjednom “10 poslova” i konstantno tražim sebi izazove u poslu, od kojih je jedan i vlastiti StartUp.
Misliš li da postoji dovoljno posla za sve koji se odluče na freelancing?
Pa čak i da ne postoji, mislim da je pravo vrijeme da se počnete baviti ovakvim poslom. Tržište raste iz godine u godinu, a i kompanije se okreću ovakvom načinu rada zbog mnogih prednosti za njih, ali i samog trenda. Ono što je jako bitno napomenuti da je raznovrsnost velika i da svako može pokušati da pronađe sebe i možda otkrije svoj talent (smijeh).