Stariji ljudi koji jedu više od dvije porcije gljiva sedmično imaju 50 posto veće šanse da neće razviti kognitivne smetnje, rezultat je istraživanja. Nutricionisti pak misle da gljive treba jesti drugačije.
U razdoblju od 2011. do 2017. godine naučnici Nacionalnog sveučilišta u Singapuru provodili su istraživanje o utjecaju gljiva u prehrani na zdravlje. Ustanovili su kako ljudi koji sedmično pojedu najmanje 300 grama gljiva imaju 50 posto veće šanse da neće razviti kognitivne smetnje. To bi moglo biti, tvrde, radi posebne tvari u gljivama koja se zove ergotionein.
– To je jedinstven antioksidans koji djeluje antiupalno, a ljudi ga ne mogu sami proizvesti. No u naš organizam dolazi kroz hranu, a nalazi se upravo u gljivama – kazao je dr. Irwin Cheah sa odjela biohemije istog sveučilišta.
Kroz studiju tvrde da ljudi s kognitivnim teškoćama pokazuju blage znakove gubitka pamćenja, zaboravljanja, teškoća u govoru, izostanka pažnje i problema s vidom. U studiju su uključili šest uobičajenih vrsta gljiva, a to su svježi zlatni šampinjon, bukovača, shiitake i obični šampinjon te ukiseljene gljive i sušene gljive. U studiju su uključili 600 Kineza iz Singapura starijih od 60 godina te su im mjerili opće zdravstvene pokazatelje poput tlaka, težine, visine i brzine hodanja. Zatim su ispitanici prolazili opsežna neurološka testiranja tokom kojih se pratilo znakove demencije.
To bi moglo biti točno kada bi svi konzumirali gljive na isti način – smatra mag. nutricionizma Irena Švenda iz Adhara Centra za nutricionizam i Ayurvedu.
– Nutritivna može biti kvalitetom, ali mnogo ljudi gljive ne može dobro probaviti, a onda ne možemo ni dobiti nutrijente iz nje i zato je ne smatram nutritivno toliko pogodnom namirnicom. Probava je ovdje proces koji je bitniji od samih nutrijenata. Ergotionein u nekoj količini može pomagati kod zaustavljanja procesa vezanih uz starenje, a među njima je i demencija. Ali to ovisi o načinu konzumacije. U tom smislu gljive treba jesti u manjoj količini, češće u cjelokupnoj prehrani, a ne onako kako najčešće radimo. Obično jedemo puno gljiva u jednom obroku, a poželjno bi bilo kao u japanskoj ili kineskoj prehrani gdje su gljive sastavni dio juha i drugih jela, dakle kontinuirani dodatak tog spoja. Takva istraživanja ne mogu pokazati istinu do kraja jer ne jedemo samo gljive nego i drugu hranu, a pitanje je onda je li tu riječ o samo jednoj namirnici ili kombinacijama druge hrane – upozorila je Švenda. (24sata.hr)