Zašto smo manje plaćene od muškarca?

Ženina uloga je i danas, u većini slučajeva, potlačena. Iako živimo u dobu, kada je žena u mogućnosti da na osnovu svog educiranja, parira mnogim muškarcima u poslu i danas, u velikom broju zajednica, vladaju brojne predrasude i stereotipi prema ljepšem spolu.

Na tržištu rada u našoj zemlji prisutna je rodna nejednakost koja se ogleda u: nejednakim šansama (mogućnostima) u procesu dobivanja posla, zauzimanju određenih profesionalnih pozicija, ugleda zanimanja i ekonomske dobiti žena u odnosu na muškarce koji su mnogo bolje tretirani. Prvenstveno, žene teže dobivaju zaposlenje u odnosu na muškarce, a veliki broj poslodavaca u prvobitnim ugovorima navode da je potrebno ispuniti niz uslova kako bi žena dobila zaposlenje.

U našoj zemlji, nažalost, ni gubitak posla zbog trudnoće nije tabu tema. Nekolicina slučajeva poznati su javnosti, a veliki broj takvih nemilih slučajeva vješto je skriven. Nažalost, ogroman broj žena prešuti ovakav vid diskriminacije.

Veliki broj ljudi često je i na svojoj koži osjetio neprilike koje uzrokuje taj famozni “gender”. Mnogi djevojčicama kažu da ne trebaju igrati fudbal, jer je to muški sport, zbog čega su odmah osjetile “gender” diskriminaciju na sopstvenoj koži. Također, ukoliko bi dječak uzeo lutkicu i igrao se s njom, većinom bi komentari bili da ostavi odmah, te da to nije za njega. “Ne plači, muško si”, “Obuci suknju, našminkaj se, djevojko”. Stalno hodaš u farmerkama, ko će te pogledati”, i tako dalje…

Svakodnevno nas i mediji informiraju prikazima muškaraca i žena. Poruke koje mediji šalju različite su za žene i za muškarce i oni kreiraju posebne, prepoznatljive, uglavnom stereotipne slike žena i muškaraca.

Prema novim istraživanjima, svjetskog privrednog foruma, žene širom svijeta, možda, će morati čekati više od dva stoljeća kako bi postigle jednakost na radnom mjestu. Naime, objavljena je informacija kako će trebati 217 godina kako bi se regulirala nejednakost plata, te ostvarile jednake mogućnosti zapošljavanja za muškarce i žene.

Saadia Zahidi, voditeljica obrazovanja, spola i rada Svjetskog ekonomskog foruma kazala je:  – Ravnopravnost spolova moralni je i ekonomski imperativ. Neke zemlje to shvaćaju, te poduzimaju mjere kako bi riješile problem rodne nejednakosti.

 Razlike u platama na Balkanu

Razlike u prosječnim mjesečnim platama po spolu puno su veće nego razlike po spolu na istim radnim pozicijama u zemljama središnje i istočne Evrope. Općenito, žene u prosjeku zarađuju 9 do 24 posto manje nego muškarci. Ovo je rezultat toga da se žene češće zapošljavaju u sektorima gdje su i plaće niže. Uz to, žene češće uzimaju pauzu u karijeri (zbog roditeljstva), a također su i slabije zastupljene na menadžerskim pozicijama nego što su muškarci.

Među zemljama središnje i istočne Evrope najveću razliku u platama žena i muškaraca ima Estonija, čak 24% iza koje slijede Slovačka, Češka i Poljska gdje žene imaju 23% nižu platu u odnosu na muškarce. S druge strane, najmanje razlike u prosječnim platama su na Balkanu: u Sloveniji tek 7%, dok su u Hrvatskoj, te Bosni i Hercegovini 9%.

Općenito, razlika plata žena i muškaraca najveća je u dobi između 35 i 44 godina. Ovo je posljedica uzimanja porodiljskog i roditeljskog dopusta u koje vrijeme žene karijeru stavljaju „na čekanje“ dok muškarci i dalje napreduju. Tu razliku po povratku s dopusta žene teško ili češće, nikada ne nadoknade.