Redovno slušamo i čitamo kako pravilna i uravnotežena prehrana može pomoći tjelesnom zdravlju i prevenciji hroničnih bolesti, ali jeste li znali da hrana ima važnu ulogu u određivanju vašeg raspoloženja?
Postoji više načina kako prehrambene navike mogu utjecati na naše raspoloženje. Naprimjer, nedostatak određenih hranjivih tvari ili neredovna konzumacija obroka može izazvati neraspoloženost ili čak razdražljivost. Također, može biti da neredovnim obrocima ne osiguravate adekvatan energetski unos što dovodi do vrtoglavice i umora. Izbacivanje određenih esencijalnih grupa namirnica, koje su „gorivo“ za naš organizam, može također stvarati probleme.
Važne hranjive tvari koje mogu imati ulogu u raspoloženju:
- Proteini: Izvori proteina kao što su perad, jaja i orašasti plodovi pridonose unosu triptofana koji se pretvara u serotonin, neurotransmiter važan za raspoloženje.
- Ugljikohidrati: Ugljikohidrati su glavni izvor energije za naše stanice i pomažu boljoj koncentraciji i usredotočenosti. Mozak koristi 20% od ukupne dnevne energetske vrijednosti koju moramo osigurati našem tijelu. Pritom prednost dajte žitaricama, povrću i voću te mahunarkama. Imajte na umu da nedovoljno glukoze u krvi dovodi do hipoglikemije i stvara osjećaj slabosti i umora.
- Esencijalni vitamini i mineralne tvari: Nedovoljan unos može uzrokovati depresiju, nemogućnost koncentracije i hronični umor. Prehrana koja ne osigurava dovoljno željeza može poremetiti hemiju mozga te mijenjati raspoloženje i ponašanje. Hrana bogata magnezijem poput badema, špinata, suncokretovih i bundevinih sjemenki omogućava bolje spavanje. Vitamin B6 je važan kofaktor u procesu pretvorbe triptofana u serotonin pa njegova niska razina može biti uzrok lošijeg raspoloženja. Nedostatak vitamina D se također povezuje s depresijom i promjenama raspoloženja, a možete ga se osigurati sunčanjem te konzumacijom masne ribe, žumanca jajeta i jetrice.
- Omega-3 masne kiseline: One se povezuju s nižom pojavom depresije. Osigurajte ih konzumacijom skuše, lososa ili srdele barem jednom sedmično! Unos omega-3 masnih kiselina pridonose i sjemenke te riblje ulje.
- Osim navedenih hranjivih tvari na raspoloženje može utjecati i previše procesirane hrane u prehrani te prevelika količine dodanih šećera. Previše procesirane hrane može doprinijeti nakupljanju kilograma, osjećaju tromosti te potencijalno može dovesti do neravnoteže inzulina i upalnih stanja.
- Važno je spomenuti da i kofein čiji su glavni izvori kafa, čaj i energetska pića može imati utjecaj na naše raspoloženje jer djeluje kao stimulans povećavajući budnost, a uz to odgađa i osjećaj umora.
Ne zaboravite redovno konzumirati obroke tokom dana. Preskakanje obroka može dovesti do gladovanja što posljedično može biti uzrok lošeg raspoloženja. Osim toga, posljedica može biti i prejedanje tokom idućeg obroka. Važne hranjive tvari utječu na hemiju mozga, raspoloženje, pamćenje i kognitivnu funkciju. Pravilna prehrana i njeni osnovni principi (raznolikost, uravnoteženost i umjerenost) pomoći će vam da se osjećate smirenije, zadovoljnije i da ste bolje raspoloženi. (vitamin.hr)