Movember, globalni pokret posvećen muškom zdravlju, nastao je 2003. godine u Australiji. Danas okuplja milione ljudi u više od 20 zemalja, stavljajući u prvi plan podizanje svijesti o karcinomu prostate i testisa, te mentalnom zdravlju muškaraca. O važnosti godišnjih pregleda razgovarali smo s uglednim urologom bolnice Medicana u Sarajevu

– Karcinom prostate je drugi po učestalosti u muškoj populaciji u Evropi. Za Bosnu i Hercegovinu ne postoje detaljno sistematizirani podaci. No, oni koje imamo približni su onima koje čitamo u preciznoj statistici Evropske unije. Samo su karcinomi kože češći od prostate u muškoj populaciji. U ukupnoj populaciji karcinom prostate je na četvrtom mjestu po učestalosti. Za pretpostaviti je da briga o muškom zdravlju nije na odgovarajućem nivou, bez obzira na dostupnost relevantnih informacija – priča nam dr. Goran Todorović, specijalista urolog u bolnici Medicana u Sarajevu na početku razgovora za Ladies In.
Dodaje kako podaci govore da imamo prosječno 154 novootkrivena karcinoma prostate na 100.000 stanovnika.
– Smrtnost od karcinoma prostate u BiH je, prema nekim statistikama, 14,89 posto. Tako da godišnje u našoj zemlji od ove bolesti umre oko 500 muškaraca. To je veliki gubitak za zajednicu i zahtijeva udruženi napor kako bi se ovaj trend zaustavio.
TRPEĆI LJUDI
Naš sagovornik naglašava da je rano otkriveni karcinom prostate izlječiv u 98 posto slučajeva.
– U našem mentalitetu trpećih ljudi, pogotovo u muškom djelu populacije, ljekaru se ide kad nešto baš zaboli, a i to se često odgađa sa izgovorom proći će. Kada je prostata u pitanju, to je potpuno pogrešan stav. Zašto? Zato što prostata obično ne boli, a kad dođe do toga da boli, to je sigurno već prekasno. Bolest prostate, pa i karcinom prostate, počinje lagano i postepeno se razvija. To ponekad traje i godinama.
Prve simptome karcinoma prostate nije moguće razlikovati od simptoma benigne hiperplazije prostate (dobroćudno uvećanje prostate, op. a.).
– To je prije svega učestalo noćno mokrenje. Mokri se noću tri do četiri i više puta, tu je i osjećaj da nije potpuno izmokreno, tanak mlaz i nedovoljan pritisak urina, urgencija za mokrenje, nadutost i bol u donjem dijelu abdomena, pojava krvi u urinu i drugo. Zato su preventivni pregledi suštinski važni u uspješnoj borbi protiv ove opake i podmukle bolesti.
Doktor Todorović kaže kako je od 45. do 50. godine života potrebno da svaki muškarac uvede praksu da godišnje uradi laboratorijske analize TPSA, kreatinin i sediment urina, te ultrazvuk urotrakta.
– Ta praksa bi dovela do toga da skoro svi karcinomi prostate budu otkriveni u ranoj fazi i praktično izlječivi. Prostata specifični antigen (TPSA) ima mogućnost da postavi sumnju na karcinom prostate mnogo prije pojave bilo kakvih simptoma. Pacijenti koji imaju blago povišen TPSA zahtijevaju dalju obradu i praćenje od strane urologa. On će sa velikom sigurnošću odrediti kada je vrijeme da se preduzmu druge mjere u smislu dodatne dijagnostike, kakav je MRI ili biopsija. Karcinom prostate se danas uspješno liječi uglavnom utvrđenim protokolima.
Nema dokaza da genetika direktno utječe na nastanak karcinoma prostate, ali…
– Mudro je da pacijenti čiji otac ili brat imaju karcinom prostate obrate pažnju na tu činjenicu, pa je i potreba preventivnih pregleda kod njih daleko veća.
MALO TRUDA
Pacijenti često doktora pitaju i da li način života utječe na nastanak karcinoma prostate…
– Odgovor je svakako da, ali nema jasno mjerljivih uzročnika. Neki od faktora su: prekomjerna upotreba zasićenih masti, pretilost, previše kalcija, česte upale urotrakta, prostate, izlaganje toksičnim materijama, recimo pesticidi, nitrorazrađivači i slično.
I na kraju razgovora dr. Todorović na prvo mjesto stavlja prevenciju.
– Ako automobil vozite godišnje na tehnički pregled, pa valjda i vi zaslužujete preventivni pregled godišnje… Uz tri laboratorijska nalaza i ultrazvučni pregled – pa može li jednostavnije? Toliko koristi i sigurnosti, a toliko malo truda!