Međunarodni dan pismenosti obilježava se 8. septembra. UNESCO navodi da 739 miliona odraslih i dalje nema osnovne vještine pismenosti,a žene čine gotovo dvije trećine
Svake godine 8. septembra obilježava se Međunarodni dan pismenosti, dan koji nas podsjeća da obrazovanje i znanje nisu privilegija, već osnovno ljudsko pravo. A brojke pokazuju da je ta poruka i danas veoma važna.
Postoje stvari koje svakodnevno koristimo, a gotovo nikada ne razmišljamo koliko nam mijenjaju život. Čitanje poruke, potpisivanje ugovora, razumijevanje uputstva, popunjavanje obrasca, čitanje vijesti ili jednostavno sposobnost da napišemo ono što mislimo – sve su to vještine koje često uzimamo zdravo za gotovo.
Zato se 8. septembra obilježava Međunarodni dan pismenosti, koji je UNESCO ustanovio 1966. godine kako bi skrenuo pažnju na važnost pismenosti, obrazovanja i mogućnosti učenja za sve.
739 miliona odraslih i dalje nema osnovne vještine pismenosti
Možda najbolji način da shvatimo koliko je ovaj dan važan jeste da pogledamo statistiku.
Prema najnovijim podacima UNESCO-a, 739 miliona odraslih osoba starijih od 15 godina i dalje nema osnovne vještine čitanja i pisanja. Istovremeno, oko 88 posto svjetske populacije starije od 15 godina zna čitati i pisati.
Posebno zabrinjava podatak da žene čine gotovo dvije trećine odraslih koji nemaju osnovne vještine pismenosti.
Ipak, postoji i razlog za optimizam. Globalna stopa pismenosti odraslih raste, a među mladima od 15 do 24 godine danas je oko 93 posto.
Brojke zato pričaju dvije priče istovremeno – o velikom napretku, ali i o milionima ljudi koji još nemaju jednu od najosnovnijih vještina potrebnih za samostalan život.
Pismenost je mnogo više od slova na papiru
Kada kažemo „pismenost“, prvo pomislimo na sposobnost čitanja i pisanja. Međutim, savremeni svijet donio je mnogo šire razumijevanje ovog pojma.
Danas biti pismen znači znati pronaći informaciju, razumjeti je i procijeniti da li joj možemo vjerovati. Znači razumjeti ono što potpisujemo, snaći se u digitalnom svijetu, koristiti elektronske usluge i komunicirati s drugima.
U vremenu u kojem nam svakodnevno stižu stotine informacija, pismenost postaje i svojevrsna zaštita. Ona nam pomaže da prepoznamo lažne vijesti, manipulacije i sadržaje koji pokušavaju privući našu pažnju bez obzira na to jesu li tačni.
Nikada nije kasno naučiti nešto novo
Posebno važan dio priče o pismenosti jeste obrazovanje odraslih.
Život nije škola koja završava posljednjim školskim zvonom. Ljudi uče kada promijene posao, počnu koristiti novu tehnologiju, požele savladati strani jezik ili jednostavno odluče da je vrijeme za nešto što ranije nisu imali priliku naučiti.
Neko će u četrdesetim godinama naučiti koristiti računar, neko će u pedesetim savladati strani jezik, a neko će tek u odrasloj dobi dobiti priliku da završi školovanje koje je ranije morao prekinuti.
Upravo u tome jeste jedna od važnih poruka Međunarodnog dana pismenosti: učenje nema rok trajanja.
Zašto je pismenost pitanje slobode?
Znati čitati znači moći samostalno doći do informacije. Znati pisati znači moći izraziti svoje mišljenje. Razumjeti informacije znači lakše donositi odluke.
Pismenost nam zato daje određenu vrstu samostalnosti. Omogućava nam da ne zavisimo uvijek od nekoga ko će nam pročitati dokument, objasniti poruku ili ispuniti obrazac.
Ona je povezana i s mogućnošću zapošljavanja, obrazovanjem, ravnopravnošću i aktivnim učešćem u društvu.
Zato pismenost nije samo školska vještina. Ona je alat koji čovjeku omogućava da bolje razumije svijet oko sebe i donosi odluke o vlastitom životu.
Digitalna pismenost postaje jednako važna
Danas je gotovo nemoguće govoriti o pismenosti, a ne spomenuti internet i tehnologiju.
Znati poslati e-mail ili otvoriti društvenu mrežu više nije dovoljno. Digitalna pismenost podrazumijeva sposobnost da se sigurno koristimo tehnologijom, zaštitimo svoje podatke, prepoznamo sumnjive sadržaje i razumijemo informacije koje pronalazimo na internetu.
Posebno je važna za generacije koje nisu odrasle uz pametne telefone, društvene mreže i elektronske servise. Učenje novih digitalnih vještina za njih ne mora biti pitanje praćenja trenda – ono može značiti veću samostalnost u svakodnevnom životu.
Kako stojimo u Bosni i Hercegovini?
Bosna i Hercegovina ima vrlo visoku stopu pismenosti među mladima. Prema podacima Svjetske banke, stopa pismenosti mladih od 15 do 24 godine iznosila je 99,7 posto u 2022. godini.
To je podatak koji ohrabruje, ali istovremeno pokazuje da razgovor o pismenosti ne treba završiti pitanjem – znamo li čitati i pisati?
Danas moramo govoriti i o medijskoj, finansijskoj, informatičkoj i digitalnoj pismenosti, odnosno o sposobnosti da razumijemo svijet koji se mijenja gotovo svakodnevno.
Dan koji nas podsjeća da uvijek možemo učiti
Međunarodni dan pismenosti nije samo datum u kalendaru. To je prilika da se zapitamo koliko nam znanje omogućava da budemo samostalni i koliko još toga možemo naučiti.
Jer pismenost nije nešto što jednom savladamo i zauvijek završimo. Ona se mijenja zajedno sa svijetom.
Nekada je bilo dovoljno znati čitati i pisati. Danas moramo znati razumjeti informacije, koristiti tehnologiju, postavljati pitanja i razlikovati činjenice od manipulacije.
A možda je upravo zato najvažnija poruka ovog dana jednostavna: nikada nije kasno otvoriti knjigu, naučiti novu riječ, savladati novu vještinu ili postaviti pitanje na koje još ne znamo odgovor.
