Specijalist neuropsihijatrije dio je tima Centra za menopauzu i metaboličko zdravlje žena u ASA Bolnici u Sarajevu, prvog ove vrste u BiH. Za naš magazin analizira sve psihološke izazove koji prate žene tokom ovog životnog perioda
Piše: Prim. Zlatko Kalabić, dr. med.
Menopauza ne utječe samo na fizičke promjene u ženskom organizmu, već ima i dubok uticaj na mentalno zdravlje, što otvara pitanje kako upravljati emocionalnim izazovima u ovom osjetljivom periodu života.
Tipična dob javljanja menopauze je između 45. i 55. godine života. Žene mogu biti u različitim fazama menopauzalne tranzicije (premenopauza, perimenopauza, postmenopauza). Osim strukturnih promjena, žene u postmenopauzi češće prijavljuju simptome depresije, anksioznosti i lošije kvalitete sna. Ove poteškoće dodatno se međusobno pojačavaju – poremećaji spavanja utiču na kognitivne funkcije, dok emocionalni simptomi dodatno smanjuju mentalnu učinkovitost.
Složen proces
Nova istraživanja jasno pokazuju da menopauza nije samo prolazna faza, nego složen biološki proces s potencijalno dugoročnim posljedicama za zdravlje mozga – i područje koje će u idućim godinama biti u središtu sve intenzivnijih naučnih istraživanja. Depresivni i anksiozni simptomi relativno su česti, a studije pokazuju da oko 20 posto žena ima simptome depresije tokom ulaska u menopauzu. Depresija se u menopauzi teško prepoznaje, jer se simptomi međusobno preklapaju.
Značajni egzogeni životni stresori imaju bitnu ulogu u razvoju depresije, poput promjene strukture unutar porodice („sindrom praznog gnijezda“), promjene na poslu (umirovljenje), brige o starijim roditeljima… Pitanje je i kakvu psihosocijalnu podršku žene imaju u svojoj okolini tokom navedenih promjena, te koliko psihičkih kapaciteta posjeduju za suočavanje s izazovima. Ako kroz sve mora prolaziti sama, bez podrške i pomoći okoline, moguće je da će se pojaviti psihičke poteškoće. Ipak, velik dio stigmatizacije perioda menopauze dugujemo i neznanju. To je prirodan proces, neminovan u životu svake žene i nemoguće ga je izbjeći, ali žene mogu biti spremne na sve one promjene koje se događaju našem tijelu, ali i unutar nas.
Načini podrške
Depresija i drugi afektivni simptomi, poput tjeskobe, poremećaja spavanja te poremećaja pažnje i hiperaktivnosti, mogu pogoršati kognitivno opadanje povezano s prijelazom u menopauzu. Liječenje depresije ili depresivnih simptoma tokom peri- i rane postmenopauze uključuje korištenje standardnih antidepresiva, hormonsku terapiju i modifikacije ponašanja u obrascima spavanja. Mnoge žene mogu imati koristi od kognitivno-bihevioralne terapije ili terapije usmjerene na traumu.
Ovakav integrativan i individualiziran pristup preduslov je dobre svakodnevne kliničke prakse, uz uspostavljanje i jačanje timske saradnje svih zdravstvenih profesionalaca uključenih u liječenje žena u menopauzalnoj tranziciji.
Pravilna ishrana, redovito kretanje, kvalitetan san i upravljanje stresom često su zanemarene, ali izuzetno učinkovite mjere koje mogu ublažiti simptome menopauze i dugoročno očuvati zdravlje.
Tehnike poput mindfulnessa, joge, vođenih vježbi disanja ili jednostavno redovnih šetnji na svježem zraku mogu napraviti veliku razliku. Ove promjene životnog stila nisu samo pomoć u ublažavanju simptoma – one dugoročno smanjuju rizik od bolesti srca, šećerne bolesti i osteoporoze, čineći menopauzu razdobljem u kojem žena može izgraditi temelje za kvalitetniji i zdraviji život u godinama koje slijede.