Poznati bh. dermatolozi savjetuju kako sačuvati zdravlje kože tokom toplih mjeseci, spriječiti oštećenja izazvana UV zračenjem i pravilno njegovati kožu prije i nakon izlaganja suncu
dr. Alma KOVAČEVIĆ-TUCEK, dermatovenerolog
Kako prilagoditi rutinu njege kože ljeti?
– Kožom svakodnevno kompleksno komuniciramo sa spoljnim svijetom, osjetimo, reguliramo tjelesnu temperaturu, branimo se od štetnih dejstava na naš organizam iz neposredne okoline. Ona se svakog trenutka prilagođava okolnoj temperaturi, vlažnosti vazduha i UV zračenju. Tokom ljeta, pri visokim temperaturama vazduha, povećava se transpiracija kože kroz pojačano znojenje.Također, povećava se količina melanina radi zaštite ćelija od pojačanog dejstva štetnog UV zračenja, kao i proizvodnja sebuma kao prirodnog masnog zaštitnog sloja na koži. Shodno tome, redovna svakodnevna njega treba biti fokusirana da tokom dana dodatno zaštiti kožu, a tokom noći pomogne u popravljanju šteta koje su tokom dana nastale na njenim ćelijama usljed dejstava štetnih faktora okoline.
Uopšteno, tokom ljetnog perioda kožu je potrebno prati blagim sredstvima na bazi sindeta koji ne narušavaju hidrolipidni balans, te za njegu koristiti lagane hidratantne gel-kreme, fluide i serume sa humektansima koji sadrže hijaluronsku kiselinu, pantenol i glicerin koji vezuju vodu u epidermis bez blokiranja pora.
Dnevna, zaštitna njega treba dodatno biti fokusirana na fotoprotekciju uz preparate sa širokim spektrom zaštite (UVA i UVB), te SPF faktorom 30 i više. Noćna, reparativna njega podrazumijeva upotrebu antioksidansa koji neutrališu štetna dejstva slobodnih radikala nastalih tokom oštećenja ćelija nastalih tokom dana,poput vitamina C (askorbinska kiselina) i ferulinske kiseline koji ujedno i sprečavaju nastanak hiperpigmenacija. Za reparaciju i umirivanje kože tokom noći ključni su centela (Centella asiatica) alantoin, vitamin B3 (niacinamid) i aloe vera.
Tokom ljeta treba izbjegavati teške, masne i okluzivne preparate u njezi kože kao i jače mehaničke i hemijske pilinge koji sadrže glikolnu kiselinu te intenzivnu upotrebu preparata koji sadrže retinol i srodna jedinjenja.
Preporučuju se blagi hemijski eksfolijanti poput mliječne, mandelične kiseline ili salicilne kiseline za eksfolijaciju unutar pora te bakučiol kaoprirodna zamjena za retinol bez neželjenih efekata.
Konačno, sistemska hidratacija i unos antioksidansa putem balansirane ishrane podržavaju obnavljajuće mehanizme kože iznutra te zaokružuju kompletan dermatološki pristup očuvanju zdravlja i adekvatne njege kože tokom ljetnih mjeseci.
Prim. Mr.sci.med.dr Hana HELPPIKANAGAS- HUNARA, specijalista dermatovenerolog
Dermatološki pregledi mladeža trebaju postati navika
Dolaskom ljeta i sezone godišnjih odmora, sve više se izlažemo suncu. Bilo da smo na plaži, kupalištu, odmaralištu ili kroz svakodnevne obaveze koje podrazumijevaju boravak na otvorenom i na gradskom asfaltu, naša koža izložena je sunčevim zrakama koje nam mogu štetiti, ukoliko nismo zaštićeni i ukliko se prekomjerno izlażemo istima. Najveća opasnost su svakako melanom i karcinom kože, ali ni ubrzano starenje kože, ozbiljna oštećenja i opekotine nisu zanemarivi.
Projekcije Medunarodne agencije za istraživanje karcinoma (IARC) pokazuju da će broj slučajeva karcinoma kože u Evro pi do 2050. godine porasti za skoro 40 posto i dostići 680.000 slučajeva godišnje. Osobe koje čitav život na pravilan način koriste zaštitne
proizvode te izbjegavaju sunce u vrijeme najjače insolacije, reduciraju rizik za razvoj karcinoma kože za 78 posto. |
Najučinkovitija prevencija je zaštita kože od sunca od ranog djetinjstva. Osobe koji su imale opekotine tokom djetinjstva ili adolescencije, imaju dva puta veći veći rizik od nastanka karcinoma kože tokom života.Važno je znati da je kožu potrebno štititi tokom cijele godine, a ne samo u ljetnom periodu.
Primarna prevencija je UV zaštitna sredstva, a faktor zaštite od sunčevog zračenja (SPF faktor) je primarna mjera učinkovitosti sredstva za zaštitu od sunca. SPF je mjera koja označava koliko dugo je moguće ostati na suncu bez opasnosti od opekotina u odnosu na okolnosti bez zaštite.
Nanošenje preparata potrebno je ponavljati svakih dva sata, nakon svakog kupanja, brisanja peškirom ili kada se jako oznojimo. Također, potrebno ih je nanositi i dok smo u hladu.
Sekundarna prevencija su redovni dermatološki pregledi. Redovni dermatološki pregledi mladeža dermoskopom barem jednom godišnje trebaju postati navika. Dermoskop ima mogućnost vidjeti strukture mladeža koje se ne vide golim okom, a uz znanje stručnjaka dermatologa sve promjene dijagnosticiraju se na vrijeme. Zato, budite namazani, SPF vas štiti. I vjerujte svom dermatologu!
dr. med.Ervina OMERBEGOVIĆ, specijalista dermatovenerologije
Njega kože nakon sunčanja nije samo estetski korak
Ljeto nas prirodno mami na boravak na otvorenom, ali upravo tada koža trpi najveće opterećenje. Sunčevo UV zračenje, visoke temperature, morska voda, hlor iz bazena i vjetar mogu narušiti zaštitnu barijeru kože, uzrokujući dehidraciju, crvenilo, osjetljivost i ubrzano starenje kože. Upravo zato pravilna zaštita od sunca i adekvatna njega nakon sunčanja predstavljaju osnovu očuvanja zdravlja kože.
Nažalost, većina ljudi pravi iste greške kada koristi preparate sa zaštitnim faktorom.
Najčešća greška je nanošenje premale količine proizvoda. Da bi SPF pružio zaštitu koja je navedena na ambalaži, odrasloj osobi potrebno je približno 30 do 35 mililitara proizvoda za cijelo tijelo, dok je za lice i vrat potrebno oko pola čajne kašičice ili količina koja odgovara pravilu dva prsta.
Kremu sa zaštitnim faktorom potrebno je nanijeti 15 do 30 minuta prije izlaska na sunce, a zaštitu obnavljati svaka dva sata, kao i nakon kupanja, intenzivnog znojenja ili brisanja peškirom, bez obzira na to što je proizvod deklarisan kao vodootporan.
Za svakodnevne aktivnosti preporučuje se najmanje SPF 30, dok je za duži boravak na otvorenom, plaži ili planini najbolji izbor SPF 50+ sa širokim spektrom zaštite od UVA i UVB zraka.
Važno je naglasiti da nijedna krema ne pruža stopostotnu zaštitu. Zato fotoprotekcija podrazumijeva i izbjegavanje direktnog sunca između 10 i 16 sati, nošenje šešira širokog oboda, sunčanih naočala i zaštitne odjeće.
Još jedna česta zabluda jeste da korištenje SPF-a sprječava tamnjenje kože. To nije tačno.
Koža će i dalje postepeno dobiti preplanuli ten, ali uz znatno manji rizik od opekotina, hiperpigmentacija, preranog starenja i razvoja karcinoma kože.
Čak i kada ne dođe do vidljivih opekotina, UV zračenje izaziva gubitak vlage i narušava zaštitnu funkciju kože. Morska voda, hlor, vjetar i visoke temperature dodatno pojačavaju isušivanje kože.
Posljedice mogu biti osjećaj zatezanja, suhoća, hrapavost, crvenilo, perutanje i povećana osjetljivost. Kod osoba sa suhom, osjetljivom ili atopiji sklonom kožom ove tegobe često su još izraženije.
Njega kože nakon sunčanja nije samo estetski korak, već važan dio očuvanja njenog zdravlja. Cilj nije samo nadoknaditi izgubljenu vlagu, nego pomoći koži da obnovi svoju prirodnu zaštitnu barijeru.
Malo je poznato da koža nastavlja gubiti vlagu i nekoliko sati nakon završetka sunčanja. Upravo zato preparate za njegu treba nanijeti odmah nakon tuširanja, kada koža najefikasnije zadržava vlagu i najbolje iskorištava hidratantne sastojke.
Ako se nakon sunčanja pojave jače crvenilo, bol, plikovi ili povišena temperatura, riječ je o ozbiljnijoj opekotini koja zahtijeva pregled ljekara.
Na kraju, želim naglasiti da zdrava ljetna rutina ne završava nanošenjem SPF-a. Pravilna zaštita od sunca, dovoljan unos tečnosti i kvalitetna njega kože nakon izlaganja UV zračenju zajedno predstavljaju najbolju investiciju u zdravlje kože. Na taj način ne štitimo se samo od opekotina, već dugoročno smanjujemo rizik od pigmentacijskih promjena, preranog starenja i razvoja karcinoma kože.
Dr. Nataša Đokanović Lozo, dermatovenerolog
Šta je potrebno znati prilikom prvog izlaganja suncu?
Prvo izlaganje suncu, nakon zimskog perioda, može biti neprijatno iskustvo ukoliko ne znamo nekoliko činjenica o samoj koži. Prirodni odbrambeni mehanizam koji štiti našu kožu od štetnog dejstva UV zraka, jeste pigmentmelanin koji se nalazi u našoj koži, a njegova količina u zimskom periodu je minimalna. Također, najpovršniji sloj kože (stratum corneum) je u zimskom periodu tanji, pa bi naglo izlaganje UV zracima moglo voditi do akutnih oštećenja (opekotina), kao i dugoročnih oštećenja (tzv. fotostarenja, a u najgorem slučaju zbog ponavljanih oštećenja na nivou ćelijskog DNK i do pojave malignih tumora kože).
Osnovne preporuke kojih se treba pridržavati prilikom prvog izlaganja suncu, da bi našu kožu izložili što manjem stresu i da bi koža što bolje prilagodila:
Fotoadaptacija
Prvih nekoliko dana direktno izlaganje kože suncu ne bi trebalo da bude duže od 10-15 minuta, da bi se postepeno pokrenuli prirodni mehanizmi zaštite (iako minimalni), a to su povećano stvaranje pigmenta melanina, zadebljanje površinskih dijelova kože
Pravilna primjena fotoprotekcije
Preparati za zaštitu od sunca (kreme, losioni, fluidi…) vrlo često se ne koriste na pravi način i time se značajno umanjuje njihova efikasnost
- Koristiti preparate na kojima piše da su dermatološki ispitani i testirani (najbolje kupljene u apoteci), i da su to preparati koji sadrže UVA, UVB po mogućnosti i IR zaštitu
- Za prvo izlaganje suncu, bez obzira na tip kože, preporučuje se preparat sa što većim faktorom zaštite, po mogućnosti SPF 50+, u dovoljnoj količini
- Preparat za zaštitu od sunca se nanosi 20 minuta prije izlaganja suncu i nije dovoljno nanijeti ga samo jednom u toku dana. Ukoliko koristimo preparat sa SPF 50, potrebno ga je nanijeti ponovo za oko dva sata, pa i češće ukoliko smo izloženi vodi, znoju, brisanju kože
- Boravak na suncu u periodu između 10 i 17 h se ne preporučuje
- Mehanička zaštita odjećom
Naročito pri prvom izlaganju suncu, ali i kasnije savjetuje se nositi odjeća gustog tkanja, dugih rukava, kao i šeširi sa širim obodom, naočale za sunce koje štite i oči, ali i nježnu kožu očnih kapaka
Fotosenzitivnost
Često se zaboravlja, da neki lijekovi (pojedini antibiotici, antiaritmici, hormonski preparati, retinoidi…), kao i sastojci nekih krema (AHA, BHA kiseline…) ili parfema sadrže komponente koje pojačavaju osjetljivost kože, pa u kombinaciji sa suncem dovode do tzv. fotoalergijskih ili fototoksičnih reakcija u vidu različitih oblika osipa, hiperpigmentacija.
