Jedan od omiljenih datuma u kalendaru kojim se slavi ljubav
Prvi tragovi Valentinova sežu još od rimske vladavine, dok je kršćanstvo bila potpuno nova i mlada religija. Klaudije I, tadašnji car, zabranio je ženidbu muškarcima. Bio je veoma strog, te je živio u uvjerenju da oni neće htjeti ići u rat ukoliko bi iza sebe morali ostavljati supruge i djecu. No, kako bi zaustavio taj običaj, svećenik po imenu Valentin suprotstavio se caru. U tajnosti je počeo organizirati vjenčanja mladih parova koji su to željeli. Vjenčavao ih je sve dok ga car nije otkrio. Saznavši Valentinovu tajnu, car ga odlučuje kazniti tamnicom, pa smaknućem.
![\"\"](\"https://www.ladiesin.ba/wp-content/uploads/2023/02/female-with-rose-looking-at-camera-near-her-partne-2022-01-04-21-50-11-utc.jpg\")
Nedugo nakon te odluke svećenik je 14. februara 269. godine ubijen. Nakon njegove smrti biva proglašen svecem. Poslije se kršćanstvo učvrstilo i kada su prestali progoni, svećenstvo je odlučilo da se taj dan slavi kao dan Svetog Valentina. Dan Svetog Valentina se sve do 1969. godine slavio 14. februara. Poslije toga, ovaj praznik je postao neobavezan spomendan koji se slavi širom svijeta.
Simbol Valentinova je rimski bog Kupid, prikazan u liku lijepog dječaka s lukom i strijelom, koji pogotkom donosi ljubav. Kupid na grčkom znači želja, a još ga nazivaju i Amorom. On je sin božice ljubavi – Venere. Poznat je po svom luku i strijeli koje koristi kako bi širio ljubav. Koga pogodi Kupidova strijela – bezglavo se zaljubljuje.
U 16. stoljeću muškarci su ostavljali romantične ljubavne poruke i čestitke na pragovima svojih djevojaka. Bili su veoma kreativni, pa su ih pažljivo izrađivali koristeći obrubljene čipke i ukrasne vrpce. Smatra se da su to bile prve čestitke i razglednice ikad poslane. S tom tradicijom prvi je počeo vojvoda Charles Orleanski, koji ju je poslao supruzi, dok je bio u zatočeništvu u Engleskoj. U današnje vrijeme procjenjuje se da se za Valentinovo u svijetu pošalje više od milijardu čestitki.