U prvom dijelu razgovora sa našom poznatom neurologinjom dr. Nerminom Polimac Gorana razgovaramo o tome zašto žene obolijevaju češće od migrene te kako se ova vrsta glavobolje razlikuje od klasične
Migrena je jedna od najčešćih neuroloških bolesti današnjice, ali se i dalje često pogrešno svodi na „običnu jaku glavobolju“.
Ipak, stručnjaci upozoravaju da je riječ o kompleksnom poremećaju mozga koji uključuje nervni sistem, krvne žile, upalne procese i centre za percepciju bola.
Za razliku od tenzijske glavobolje, koja se najčešće opisuje kao osjećaj stezanja ili pritiska oko glave, migrena predstavlja složenu neurološku reakciju koja može trajati satima, pa čak i danima. Tokom migrenskog napada aktiviraju se brojni mehanizmi u mozgu koji dovode do karakterističnih simptoma poput pulsirajuće boli, mučnine, osjetljivosti na svjetlo i zvuk te poremećaja vida.
Koji su najčešći simptomi migrene?
– Migrena se najčešće manifestira kao pulsirajuća glavobolja srednjeg do jakog intenziteta. Bol je često lokalizirana na jednoj strani glave, a pojačava se pri fizičkoj aktivnosti, hodanju ili čak običnim pokretima glave.
Najčešći simptomi migrene uključuju:
- Pulsirajuću ili probadajuću glavobolju
- Umjerenu do jaku bol
- Mučninu i povraćanje
- Pojačanu osjetljivost na svjetlo (fotofobiju)
- Pojačanu osjetljivost na zvuk (fonofobiju)
- Osjetljivost na određene mirise
- Umor i iscrpljenost
- Poteškoće s koncentracijom
Kod dijela pacijenata migreni prethodi takozvana aura – prolazni neurološki simptomi koji mogu uključivati trepereće linije u vidnom polju, slijepe mrlje, trnce u rukama ili licu te prolazne smetnje govora.
Stručnjaci objašnjavaju da se tokom migrenskog napada aktivira trigeminalni nerv koji putem molekule CGRP šalje signale prema krvnim sudovima oko mozga. Dolazi do njihovog širenja i razvoja upalne reakcije, zbog čega pacijenti bol opisuju kao „udaranje iznutra“ ili osjećaj pulsiranja u ritmu otkucaja srca.
U proces je uključen i hipotalamus, dio mozga zadužen za regulaciju sna, apetita i autonomnog nervnog sistema, što objašnjava zašto su mučnina, znojenje, promjene raspoloženja i poremećaji spavanja česti pratioci migrenskih napada.
Kako razlikovati migrenu od obične glavobolje?
Najčešća vrsta obične glavobolje je tenzijska glavobolja. Ona se obično javlja obostrano, ne pojačava se kretanjem i rijetko je praćena dodatnim simptomima.
S druge strane, migrena ima nekoliko karakteristika koje je jasno razlikuju:
Obična glavobolja:
- Tupa i stabilna bol
- Osjećaj stezanja oko glave
- Zahvaća obje strane glave
- Ne pogoršava se fizičkom aktivnošću
- Nema mučnine ni povraćanja
Migrena:
- Pulsirajuća i intenzivna bol
- Najčešće jednostrana lokalizacija
- Pogoršava se kretanjem
- Praćena mučninom i/ili povraćanjem
- Izražena osjetljivost na svjetlo i zvuk
Prema međunarodnim dijagnostičkim kriterijima, za postavljanje dijagnoze migrene potrebno je da napad ima najmanje dvije karakteristike boli – jednostranu lokalizaciju, pulsirajući karakter, umjeren do jak intenzitet ili pogoršanje tokom aktivnosti – uz prisutnu mučninu ili osjetljivost na svjetlo i zvuk.
Zašto su žene tri puta češće pogođene migrenom?
Prije puberteta migrena je gotovo jednako zastupljena kod dječaka i djevojčica. Međutim, nakon početka hormonalnih promjena situacija se značajno mijenja. Statistike pokazuju da žene od migrene obolijevaju približno tri puta češće nego muškarci.
Glavni razlog leži u djelovanju estrogena, ženskog spolnog hormona koji utiče na serotoninski sistem u mozgu. Serotonin ima važnu ulogu u regulaciji krvnih sudova, osjetljivosti na bol i raspoloženja.
Dok je nivo estrogena stabilan, i serotoninska signalizacija je uravnotežena. Problem nastaje kada dolazi do naglih hormonalnih promjena, posebno do pada estrogena. Upravo zbog toga mnoge žene migrenske napade doživljavaju nekoliko dana prije menstruacije.
Šta se dešava u različitim periodima živita žene i hormonskim oscilacijama ?
Hormonske oscilacije objašnjavaju i zašto se migrena često mijenja tokom različitih životnih perioda. Tokom trudnoće, posebno u drugom i trećem trimestru kada je estrogen visok i stabilan, čak 70 posto žena bilježi značajno poboljšanje ili potpuno povlačenje simptoma. Nakon poroda, kada nivo estrogena naglo opadne, migrene se često vraćaju.
Perimenopauza, period prije menopauze obilježen velikim hormonalnim oscilacijama, kod mnogih žena predstavlja najteži period kada je riječ o migrenama. S druge strane, nakon menopauze, kada hormoni postanu stabilni, kod velikog broja žena napadi postaju rjeđi i blaži.
Da li genetika također igra važnu ulogu ?
Iako sve žene prolaze kroz hormonalne promjene, ne razvijaju sve migrenu. Stručnjaci smatraju da ključnu ulogu ima genetska predispozicija i urođena osjetljivost mozga na određene podražaje.
Ako jedan roditelj ima migrenu, vjerovatnoća da će je razviti i dijete iznosi oko 50 posto. Ukoliko oba roditelja pate od migrene, rizik raste na približno 75 posto.
Upravo zbog kombinacije genetskih faktora, hormonalnih promjena i individualnih okidača, migrena se danas smatra složenim neurološkim poremećajem koji zahtijeva ozbiljan pristup dijagnostici i liječenju.
