Ladies In donosi priče o modi, kulturi, ljepoti i životnom stilu Sarajevo · Novembar 2026
Mustafa Hiroš: Vrijeme je za preventivne preglede
Beauty & Health

Mustafa Hiroš: Vrijeme je za preventivne preglede

Novembar je mjesec posvećen zdravlju muškaraca, a kampanja Movember podiže svijest o raku prostate i testisa te važnosti mentalnog zdravlja. O ovoj temi razgovarali smo s prof. dr. Mustafom Hirošom, specijalistom urologije u klinici ASA, članom Evropskog udruženja urologa i Ljekarske komore Kantona Sarajevo.

Razgovarala: Zana Kološ-Mulabdić; Foto: Muamer Kolar za Ladies In

– Karcinom prostate drugi je najčešći karcinom kod muškaraca na globalnom nivou. Razlike u učestalosti i smrtnosti između razvijenih zemalja i zemalja u razvoju prvenstveno su povezane s organizacijom zdravstvene službe, preventivnim pregledima i ranom detekcijom. Prema podacima WHO-a, godišnje se u svijetu otkrije 1,54 miliona novih slučajeva, a 420.000 muškaraca umre od ove bolesti. Prema podacima American Cancer Societyja, tokom 2025. godine u SAD-u je zabilježeno 313.780 novih slučajeva i 35.770 smrtnih ishoda. Zahvaljujući skrining programima, 91 posto slučajeva otkriva se u ranom, lokaliziranom stadiju, iako se posljednjih godina bilježi porast od tri posto u otkrivanju uznapredovalog karcinoma – ističe dr. Hiroš.

Kakve su razlike u broju oboljelih i liječenju u zemljama Evropske unije, na Balkanu i u BiH?

– U EU rak prostate odgovoran je za oko 10 posto smrtnih ishoda od malignih bolesti, dok je na Balkanu, uprkos nižoj incidenci, smrtnost nesrazmjerno visoka, što ukazuje na kasno otkrivanje bolesti. U Hrvatskoj godišnje oboli oko 2.800, a u Srbiji između 2.700 i 3.000 muškaraca. Prema istraživanju UNFPA i WHO-a, provedenom uz podršku EU i UN-a i saradnju zdravstvenih institucija u BiH, tokom 2024. godine u BiH je otkriveno 996 novih slučajeva raka prostate, zabilježena su 464 smrtna ishoda, a 2.255 muškaraca živjelo je s dijagnozom ove bolesti. Incidenca raste, a u Hercegovačko-neretvanskom kantonu porast je u petogodišnjem periodu iznosio 33 posto. Ekspertna grupa preporučila je uspostavljanje organizovanih programa prevencije, informacionih sistema za pozivanje građana, evidentiranje pregleda i praćenje rezultata.

Šta utječe na nastanak kancera prostate ?

– Najvažniji faktori rizika za rak prostate su životna dob, posebno nakon 50. godine, te genetska predispozicija i porodična historija bolesti. Muškarci čiji su bliski srodnici imali rak prostate imaju dva do tri puta veći rizik. Učestalost je veća i kod muškaraca afroameričkog porijekla. Gojaznost, nedostatak fizičke aktivnosti i izloženost određenim hemikalijama također se istražuju kao mogući faktori rizika, ali za neke od njih dokazi nisu dovoljno jasni.

Mnogi muškarci izbjegavaju odlazak urologu sve dok se ne pojave tegobe. U kojoj dobi treba počet s preventivnim pregledima prostate ?

– Mnogi muškarci izbjegavaju odlazak urologu, vjerovatno zato što nemaju nikakvih simptoma.Nažalost, imamo pacijenata sa kancerom prostate u ranoj fazi, bez relevantne simptomatologije. Preventivni razgovori i, skrining mogu pomoći u identifikaciji muškaraca kojima bi dodatna testiranja mogla biti korisna. Preporučena dob zavisi od faktora rizika kod pojedinca, kao i od njegove želje da obavi skrining na rak prostate. Preporuke su navedene u smjernicama Američke i Evropske urološke asocijacije. Tako muškarci koji nemaju naglašene faktore rizika, trebaju početi pregled sa 45, najkasnije 50 godina. Muškraci koji pripadaju rizičnim grupama u dobi od 45 godina ili 40 godina ako više članova članova porodice kojima je rak prostate dijagnosticiran u ranoj dobi.

Povišen PSA nalaz često izaziva strah, dok se problemi s mokrenjem nerijetko pripisuju starenju. Koje simptome muškarci ne smiju zanemariti ?

– Simptomi na koje treba obratiti pažnju uključuju promjene u mokrenju, poput slabog ili isprekidanog mlaza, otežanog i učestalog mokrenja, posebno noću, te osjećaja nepotpunog pražnjenja mjehura. Krv u mokraći ili spermi zahtijeva medicinsku procjenu, naročito ako se ponavlja. Uporna bol u leđima, kukovima ili karlici može biti znak uznapredovale bolesti, dok neobjašnjiv gubitak tjelesne težine, gubitak apetita i izražen umor također zahtijevaju pregled. Bolna ejakulacija i promjene seksualne funkcije mogu imati različite uzroke i same po sebi ne znače da je riječ o raku prostate.

Koliko je medicina danas napredovala u liječenju raka prostate i kakve su mogućnosti izlječenja ako se bolest otkrije na vrijeme?

– Liječenje raka prostate danas daje veoma dobre rezultate, posebno ako se bolest otkrije rano. Izbor terapije zavisi od stadija i agresivnosti tumora, nivoa PSA i općeg zdravstvenog stanja pacijenta. Mogućnosti uključuju aktivni nadzor, operaciju, radioterapiju, hormonsku i druge sistemske terapije.Prema podacima Američkog društva za rak iz 2026. godine, petogodišnje relativno preživljavanje iznosi do 99 posto kod raka ograničenog na prostatu ili proširenog na obližnja područja, dok kod udaljenih metastaza iznosi oko 38 posto. Rano otkrivanje zato je od izuzetne važnosti, iako preživljavanje nije isto što i izlječenje.

Preventivni pregled – skrining?

– Dijagnostika raka prostate počinje analizom krvi na PSA (prostata-specifični antigen), čija povišena vrijednost ne znači nužno prisustvo karcinoma. Na nju mogu utjecati i uvećana prostata ili upalni procesi. Važan je i urološki pregled, uključujući digitorektalni pregled  (DRE), tokom kojeg ljekar procjenjuje veličinu, tvrdoću i moguće promjene na prostati. Ako nalazi pobude sumnju na karcinom, radi se multiparametrijska magnetna rezonanca (mpMRI), koja pomaže u otkrivanju sumnjivih promjena i usmjeravanju biopsije. Konačna dijagnoza postavlja se analizom uzetog uzorka tkiva, nakon čega se odlučuje o daljnjem liječenju.