Povodom Svjetskog dana moždanog udara, koji se obilježava 29. oktobra, podsjećamo na simptome koje ne smijemo zanemariti
Moždani udar jedno je od najhitnijih zdravstvenih stanja, a može se dogoditi u bilo kojoj životnoj dobi, iako je rizik veći s godinama. Nastaje kada se prekine dotok krvi u dio mozga zbog začepljenja krvnog suda ili kada dođe do pucanja krvnog suda i krvarenja u mozgu. Posljedice mogu biti ozbiljne, ali pravovremeno liječenje povećava mogućnost oporavka.
Svjetski dan moždanog udara, koji se obilježava 29. oktobra, prilika je da se podsjetimo na simptome koje ne smijemo zanemariti. Jer kada je riječ o moždanom udaru, vrijeme je od presudne važnosti.
Šest znakova
1. Asimetrija lica. Jedan ugao usana može biti spušten, a osmijeh nejednak. Ako primijetite da se osoba ne može normalno nasmijati, reagujte odmah.
2. Slabost ruke ili noge. Iznenadna slabost ili utrnulost, posebno na jednoj strani tijela, može biti znak moždanog udara. Osoba možda neće moći podići obje ruke ili zadržati jednu od njih podignutom.
3. Otežan govor. Govor može postati nerazgovijetan, osoba može teško pronaći riječi ili ne razumjeti šta joj govorimo.
4. Iznenadne smetnje vida. Zamagljen vid, dvostruke slike ili nagli gubitak vida na jednom ili oba oka zahtijevaju hitnu procjenu.
5. Gubitak ravnoteže. Iznenadna vrtoglavica, nestabilnost, otežano hodanje ili gubitak koordinacije mogu biti znak upozorenja, posebno ako se pojave naglo.
6. Iznenadna, veoma jaka glavobolja. Posebno zabrinjava glavobolja koja nastaje naglo i izrazito je jaka, naročito ako je praćena povraćanjem, poremećajem svijesti ili drugim neurološkim simptomima.
Ne moraju se pojaviti svi simptomi. Dovoljan je i jedan iznenadan znak da se posumnja na moždani udar.
Šta učiniti ako posumnjamo na moždani udar?
Odmah pozovite Hitnu pomoć na broj 124 u Sarajevu. Nemojte čekati da simptomi prođu i nemojte osobu samostalno voziti u bolnicu ako je dostupna hitna medicinska pomoć.
Zabilježite vrijeme kada su simptomi počeli ili kada je osoba posljednji put bila bez njih. Nemojte joj davati hranu, vodu ni lijekove, uključujući aspirin, jer se bez pregleda ne može znati je li riječ o začepljenju krvnog suda ili krvarenju. Slijedite upute dispečera i pratite stanje osobe do dolaska pomoći.
Čak i ako simptomi nestanu nakon nekoliko minuta, neophodno je hitno medicinsko zbrinjavanje. Prolazne smetnje mogu biti znak tranzitornog ishemijskog napada, koji upozorava na povećan rizik od moždanog udara.
Kako smanjiti rizik?
Povišen krvni pritisak jedan je od najvažnijih faktora rizika. Zato je važno redovno ga kontrolisati, kao i šećer i masnoće u krvi. Rizik se može smanjiti prestankom pušenja, redovnom fizičkom aktivnošću, uravnoteženom prehranom, ograničavanjem soli i liječenjem bolesti srca, posebno poremećaja srčanog ritma.
Ništa manje važno nije redovno uzimanje propisane terapije i odlazak na kontrolne preglede. Osobe koje imaju više faktora rizika trebaju s ljekarom razgovarati o tome kako ih najbolje držati pod kontrolom.
Moždani udar ne možemo uvijek spriječiti, ali možemo naučiti prepoznati njegove znakove. Zapamtite: spušten ugao usana, slabost jedne strane tijela i otežan govor nisu simptomi koje treba čekati da prođu. Brza reakcija može spasiti život.
