Jubilarno izdanje festivala okuplja književnike iz Bosne i Hercegovine i Evrope, donosi promocije savremenih autora, međunarodne pjesničke večeri i književni portret Semezdina Mehmedinovića
Sarajevo je od 19. do 23. oktobra domaćin 65. Sarajevskih dana poezije, jedne od značajnih književnih manifestacija u Bosni i Hercegovini. U organizaciji Društva pisaca BiH, ovogodišnji festival donosi pet dana pjesničkih čitanja, književnih susreta, promocija i razgovora o savremenoj poeziji, okupljajući autore iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije, Slovenije, Njemačke, Francuske i Sjeverne Makedonije.
Jubilarno izdanje nastavlja tradiciju festivala kao prostora susreta različitih književnih glasova, generacija i poetika, uz poseban naglasak na očuvanje književne baštine i afirmaciju novih autora.
Od novih pjesničkih glasova do međunarodnih književnih susreta
Program počinje pjesničkim čitanjem u Europe Houseu, u sali Unity, gdje će se predstaviti istaknuti domaći i regionalni književnici. Među učesnicima su Krešimir Bagić, Vera Horvat, Ibrahim Kajan, Jasna Šamić, Mujo Musagić, Melida Travančić, Mehmed Dedović, Mehmed Pargan i Dijala Hasanbegović, uz moderaciju Dževdeta Tuzlića.
Posebno mjesto pripada mladim autorima i novim imenima bosanskohercegovačke poezije. Nermin Šehić, Emir Kapetanović, Azemina Krehić i Kenan Muminagić predstavit će svoje stvaralaštvo, potvrđujući važnost povezivanja etabliranih književnika s generacijama koje tek grade svoj autorski put.
Međunarodni program donosi susrete s pjesnicima različitih jezičkih i kulturnih tradicija. Među najavljenim gostima su Adrian Kasnitz iz Njemačke, Lidija Dimkovska, Sylvestre Clancier iz Francuske i Iztok Osojnik iz Slovenije. Pjesničke večeri bit će održane u Goethe-Institutu BiH, dok program u Institutu „Yunus Emre“ donosi predstavljanje regionalnih antologija i zbirki savremene poezije povezanih s književnim radom Almira Zalihića.
„Pjevamo pjesnike“: Posveta Abdulahu Sidranu
Jedan od posebno emotivnih segmenata 65. Sarajevskih dana poezije posvećen je akademiku i književniku Abdulahu Sidranu, autoru čije je stvaralaštvo ostavilo dubok trag u bosanskohercegovačkoj književnosti i kulturi.
Program „Pjevamo pjesnike“ donosi susret poezije, muzike i sjećanja na pjesnika čiji stihovi nastavljaju živjeti i nakon njegovog odlaska. U ovom segmentu učestvuju Miranda Sidran, predstavnica Fondacije Sidran, i kantautor Šuki Planjanin, koji Sidranovu književnu ostavštinu približavaju publici kroz riječ i muzičku interpretaciju.
Ova posveta podsjeća na posebnu vezu između poezije i muzike, ali i na snagu književnog djela koje nadilazi vrijeme u kojem je nastalo. Sidranovi stihovi dio su kulturnog pamćenja Sarajeva i Bosne i Hercegovine, a njihovo ponovno izvođenje prilika je da ih publika doživi iz nove perspektive.
Književni portret Semezdina Mehmedinovića i program za djecu
Festival donosi i književni portret Semezdina Mehmedinovića, koji će biti održan u Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti BiH. O njegovom stvaralaštvu razgovarat će Senadin Musabegović, dok će izabrane stihove interpretirati glumica Minka Muftić.
Važan dio programa posvećen je i najmlađoj publici. U Multimedijalnoj sali Općine Novi Grad bit će organizovano dječije književno druženje s domaćim pjesnicima i piscima, među kojima su Ibrahim Kajan, Šefik Daupović, Mirzana Pašić Kodrić i Muhidin Šarić.
Susreti s djecom podsjećaju da se ljubav prema književnosti razvija od najranijih godina, kroz igru, slušanje, čitanje i neposredan susret s autorima.
Poezija kao prostor dijaloga i slobode
Sarajevski dani poezije završavaju se svečanim programom u Bosanskom kulturnom centru, uz sumiranje festivalskih utisaka i dodjelu priznanja.
U vremenu u kojem svakodnevnu komunikaciju sve više oblikuju digitalni sadržaji i brza razmjena informacija, poezija ostaje prostor za usporavanje, promišljanje i dublje razumijevanje svijeta. Njena snaga nije samo u riječima nego i u sposobnosti da povezuje ljude različitih iskustava, jezika i generacija.
Jubilarni, 65. Sarajevski dani poezije tako donose više od niza književnih događaja. Oni potvrđuju da poezija i dalje ima svoje mjesto u savremenom društvu – kao čuvar kulturnog identiteta, prostor slobode i trajni dijalog između prošlosti, sadašnjosti i budućnosti.
