Kalifornija – Hercegovina

“Putovanje čitavom zapadnom obalom, inače, iziskuje minimalno dvije sedmice, jer je bogata velikim kulturnim epicentrima, najljepšim svjetskim nacionalnim parkovima, te divnim prizorima pustinje i okeana. Nažalost, nisam imala toliko vremena, pa sam odlučila posjetiti samo dva grada – San Diego i San Francisko”

Tekst i foto: Mirna Babović

Kako sam nedavno poslovno putovala u Las Vegas na zapadnu obalu Sjedinjenih Američkih Država, tačnije u državu Nevadu, odlučila sam iskoristiti priliku, te napokon istražiti susjednu državu – Kaliforniju.

Putovanje čitavom zapadnom obalom, inače, iziskuje minimalno dvije sedmice, jer je bogata velikim kulturnim epicentrima, najljepšim svjetskim nacionalnim parkovima, te divnim prizorima pustinje i okeana. Nažalost, nisam imala toliko vremena, pa sam odlučila posjetiti samo dva grada – San Diego i San Francisko.

San Diego

Putovanje od Las Vegasa do San Diega trajalo je dobrih šest sati uz prvobitne prizore pustinje, pustoši i polja solarnih panela – dok nismo napokon ušli u Kaliforniju i uživali u prizorima sličnim onima koje imamo i u svojoj Hercegovini. Ne kaže se tek onako Hercegovina – Kalifornija.

San Diego je najljepše obići autom, a ukoliko to nije moguće, javni prevoz može priletjeti u pomoć. Bili smo smješteni u samom centru grada, poznatom Downtownu, te bi pri svakom izlasku vani uletjeli u žižu dešavanja. Centar grada je pun restorana, brunch lokala, kafića i barova. Kako je San Diego udaljen samo 30 minuta od meksičke granice i poznatog grada Tihuane, skoro svakodnevno sam probavala autentična meksička jela.

Regija San Diega ima nekoliko dugih pješčanih gradskih plaža, tako da se svaki dan može obići i istražiti novi predio – najpopularnije mjesto je tzv. La Jolla, gradić pun luksuznih vila i imanja s malim turističkim centrom. Tamo sam šetajući se obalom naletjela na foke i morske lavove, koji kao zaštićena vrsta, često dolaze na plaže i stijene da se sunčaju i jednostavno uživaju. Tokom godine je navodno moguće vidjeti i kitove prilikom njihovih migracija, kao i delfine. Uz La Jollau su također i plaže Ocean beach i Pacific beach – prva malo više za porodice s djecom, a druga pretežno za mlade i studente. Sama činjenica da se kupam u Tihom okeanu mi je bila toliko fascinantna, jer se pogled prostirao u jedno veliko beskrajno plavetnilo.

Naredni dan obilazili smo poluotok Coronado, sa svojom prekrasnom plažom Coronado beach, kao i epicentar hrane i dešavanja, naselje Little Italy. Gdje god bih pogledala, ugledala bih zadovoljna lica nepoznatih ljudi koji uveliko uživaju u svojim pastama, pizzama i ostalim italijanskim delicijama. Iako je sve izgledalo preukusno, ja sam naumila da iskoristim priliku i probam lokalnog jastoga.

Posjetu San Diegu sam okončala na obali Coronada uživajući u veličanstvenom vatrometu koji je obilježio najveći američki praznik 4. juli – Dan nezavisnosti, nastanka i rođenja SAD-a.

San Francisko

Nakon San Diega tražila sam šta još mogu obići – ukoliko budem sama i bez auta. Čitavo moje istraživanje je ukazivalo na samo jedan grad – San Francisko. Jeftinim lokalnim letom sam se prebacila na sjeverni dio Kalifornije, te krenula u solo obilazak ovog fascinantnog grada. Zaobilazeći jedino naselje na koje sam upozorena – Tenderloin, istražila sam grad uzduž i poprijeko, osjećajući se sigurno u svakom trenutku.

Grad sam obišla pješke i koristeći njihov praktični javni prevoz. San Francisko po tome dosta podsjeća na evropske gradove, nudeći autobuse, tramvaje, trolejbuse i podzemnu željeznicu. Ukoliko odlučite posjetiti ovaj grad, obavezno spakirajte najudobniju obuću, jer koraka neće nedostajati.

Historija San Franciska nije duga, ali nije ništa manje zanimljiva. U gradu je živjelo svega nekoliko hiljada ljudi prije nego što je grad uhvatila zlatna groznica – kada je 1848. godine zlato pronašao James Marshall. Ovaj događaj je doveo do masovne migracije većinom muškog stanovništva u San Francisko, a velikim dijelom zloglasnih kriminalaca i problematičnih pojedinaca. Upravi grada je trebalo dugo vremena da dovede populaciju i sigurnost San Franciska na nivo na kojem su oni danas.

Za najljepši pogled posjetila sam Baker beach, dugu pješčanu plažu s koje se prostire pogled na najveći i najfascinantniji simbol grada – Golden Gate most. Ogromna crvena konstrukcija koja se prostire u nedogled i nad kojom se spušta poznata magla San Franciska, odmilja nazvana Karl.

Ono što me je najviše iznenadilo bila je velika populacija Amerikanaca azijskog porijekla koji su historijski naselili San Francisko, ponajviše Kinezi, a zatim Japanci i Filipinci. Kineski je ujedno uz engleski i španski i zvanični jezik grada, a često se mogu vidjeti i prevodi na ruski i filipinski. Uz ovoliku raznolikost stanovnika, ne iznenađuje činjenica da grad ima najstariji Chinatown na svijetu, odakle potječe i poznati Bruce Lee.

Što se tiče hrane, ukoliko posjetite San Francisko, obavezno morate probati poznatu čorbu od školjki (clam chowder) na samom sjeveru grada – u pristaništu Fisherman’s Wharf. Ovaj predio San Franciska je nastao kao malo ribarsko mjesto, a danas je popularna turistička atrakcija gdje se još uvijek mogu vidjeti aktivni ribari, kao i morski lavovi.

Cjenovno, San Francisko je veoma skup – trenutno je najskuplji grad u SAD-u. Posljedica ovog fenomena i svjetske pandemije koronavirusa je masovni egzodus lokalnog stanovništva i kompanija u pristupačnije dijelove SAD-a, tako da se u gradu trenutno može maksimalno uživati.

Natečenih stopala, putovanje sam završila solo piknikom u Mission Dolores parku, gdje se može vidjeti sama srž ovog grada – stotine ljudi koji uživaju na svoj način, uz muziku, nedavno legaliziranu drogu, kućne ljubimce, umjetnost i sve što vam padne na pamet!