Burnout – sindrom izgaranja: Uvijek ima izlaz, zapamtite to!

 „Ne shvatajte posao ozbiljno. Dosta ozbiljnijih i važnijih prioriteta u životu ima, kao što su zdravlje i porodica“

 Piše: Danijela Ostojić, klinički psiholog

Iako je burnout posljednje dvije godine jedna od najpopularnijih riječi na Google pretraživaču, u kliničkoj praksi često viđamo ljude koji su u ovoj dijagnostičkoj kategoriji. Sindrom izgaranja se dešava kada čovjek precijeni svoje mogućnosti ili potencijale, nije u stanju postaviti granice, ne zna poredati prioritete i ako tako funkcioniše duži vremenski period, on je u riziku od burnouta.

U dijagnostičkim kategorijama ICD 10 klasifikacije mentalnih poremećaja, burnout zauzima šifru Z73. Sindrom izgaranja na poslu je najčešća varijanta burnouta i odnosi se na progresivno i hronično gubljenje interesa i motivacije za obavljanje profesionalnih aktivnosti, kao rezultat intenzivnog stresora i nemogućnosti njegovog prevazilaženja.

Uobičajeno, ljudi misle da su umorni i ako se dovoljno naspavaju i odmore da će prestati biti bezvoljni i demotivisani, ali dešava se da ni poslije godišnjeg odmora ljudi ne žele ići na posao, što ih dovodi do udruženih pojava, kao što su anksioznost i depresivnost. Zapravo, kada se ljudi jave kliničkom psihologu zbog izgaranja na poslu, oni su već u kategoriji depresije određenog intenziteta.

Još prije desetak godina Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) je proglasila stres na radnom mjestu svjetskom epidemijom, a otada se stres na poslu još više povećavao zbog produbljene globalne krize i nezaposlenosti.

Prilikom intenzivnog izlaganja stresorima na poslu, često se aktiviraju kognitivne distorzije koje otežavaju način gledanja i posmatranja same situacije, i u zavisnosti od strukture ličnosti pojedinca, razvija se određeni stepen izgaranja. Naravno, da je rezilijentnost, odnosno otpornost ličnosti važan faktor da li će se razviti sindrom ili ne, ali je važno naglasiti da u kliničkoj praksi često viđamo i ljude koji su jake strukture ličnosti, ali ipak ne uspijevaju da prevaziđu zahtjeve poslovne klime, što nas dovodi do zaključka da se nalazimo u eri izuzetnih poslovnih očekivanja i zahtijevanja od radnika (možete to razumjeti kao da jedan radnik radi posao što su nekada radila tri)!

– Šta vi možete uraditi, a da prevenirate pojavu burnouta: budite fokusirani na svoj rad, ono što vas usrećuju u određenoj struci, argumentujte svoje mišljenje i budite uporni u tome da je to vaš stav.

– Naučite sve o asertivnosti, odnosno kako reći NE ili kako postaviti granice i tako zaštititi svoj integritet i dostojanstvo.

– Ne shvatajte posao ozbiljno. Dosta ozbiljnijih i važnijih prioriteta u životu ima, kao što su zdravlje i porodica.

– U krajnjoj liniji uvijek možete dati otkaz, ma koliko izgovora u glavi pronašli da ostanete tu.

– Uvijek ima izlaz, zapamtite to.