Organizam spreman za odbranu od virusa

Organizam spreman za odbranu od virusa
Gripa ili prehlada? Već kod upotrebe ovih pojmova nerijetko dolazi do pogrešnog tumačenja stanja. Pojašnjavamo njihovu razliku i donosimo savjete kako ojačati imunološku odbranu organizma.

 

Niko ne voli periode masovnijeg širenja virusa. Vrijeme je to kada se može čuti da je neko dobio gripu uprkos vakcini. I to je moguće, no možda je riječ i o zamijeni s prehladom.

 Prehlada ili gripa?

Jedan podatak kaže da su odrasli u prosjeku prehlađeni dva do četiri puta godišnje, a djeca predškolskog uzrasta čak četiri do osam puta godišnje. Virusi koji izazivaju prehladu posebno se šire u nosu, gdje je u nosnoj sluzi njihova gustina najveća. Stoga ne čudi da se kihanjem uvijek izbacuje ozbiljna količina virusa.

Osoba inficirana gripom viruse može širiti i do 48 sata prije pojave prvih simptoma, a broj patogena je najviši u prva tri dana bolesti.

Zahvaljujući razvoju farmaceutske industrije liječenje od gripe i prehlade podignuto je na visoki nivo. Uz adekvatne preparate dolazi do kvalitetnog oporavka.

 

Razlike između gripe i prehlade

Prehlada Gripa
Uzrok Do 200 različitih virusa. Virusi influence.
Tok oboljenja Simptomi se pojavljuju polako, na početku je to najčešće grebanje u grlu, dok se već kasnije situacija pogoršava. Posebno su pogođeni disajni putevi. Simptomi se pojavljuju odjednom, najčešće s visokom temperaturom, jakim bolovima u tijelu, brzo se pogoršavaju i pogađaju cijeli organizam.
Tjelesna temperatura Niža temperatura, a može se javiti i povišena – kod odraslih do 38,5°C. Visoka temperatura, preko 38°C, često uz groznicu i znojenje.
Opće stanje Malaksalost Jak umor, nemogućnost ustaljenog funkcioniranja.

 

Jačanje imuniteta

Ipak, šta moramo raditi tokom cijele godine da bismo održali organizam u optimalnom stanju? Od bakterija, virusa, gljivica i parazita ne možemo pobjeći. Oko nas je, jednostavno, bezbroj štetnih mikroorganizama. Ali zašto se neki ljudi razbole, a drugi ne? Činjenica je da su mnogi podložniji virusnim infekcijama, što je često posljedica slabog imunog sistema.

Za dobro funkcioniranje imunološkog sistema tijelu su potrebni različiti vitamini i hranjive tvari. Veliki značaj pridaje se vitaminima A, B6, B12, C, D, E, također fitonutrijentima i elementima u tragovima poput cinka, selena, željeza i bakra. Sve što crpite iz ishrane, imajte na umu da organska hrana donosi posebnu zdravstvenu korist.

I vitamin D je nužan za imunološku odbranu. Jedan dio se uzima kroz ishranu, dok ga organizam na suncu i sam može početi proizvoditi. Zato se boravak na otvorenom preporučuje i tokom hladnih dana.

Jačanje organizma povezano je također s tjelesnim aktivnostima. Trčanje, plivanje, biciklizam na glasu su efikasnih sportova izdržljivosti, i oni, ne samo da jačaju srce i krvne sudove, već i imunološki sistem.

Istraživanja su pokazala da veliki stres slabi imunu odbranu organizma i čini ga osjetljivim na infekcije. Već hronični stres stvara iscrpljenost i idealne uslove za razvoj uzročnika bolesti.

Također se smatra da ljudi koji u novi rad dan ulaze odmorni neće biti samo više produktivni, nego i manje podložni prehladama.

Na kraju, temeljito pranje ruku ne potiče direktno jačanje imunološkog sistema, ali sprečava prodiranje virusa u organizam.