Virginia Woolf: Književnica koja se nije željela pomiriti s nepravednim položajem žena u društvu

Home » Virginia Woolf: Književnica koja se nije željela pomiriti s nepravednim položajem žena u društvu

Adeline Virginia Woolf, spisateljica i osnivačica feminističke književne kritike, rođena je 1882. godine u Londonu. Iako je najpoznatija po svojim romanima, posebno gospođi Dalloway (1925.) i Svjetioniku (1927.), Virginia je napisala niz eseja o teoriji umjetnosti, historije književnosti i feminizmu

Otac Virginije Woolf, sir Leslie Stephen, bio je čuveni profesor s Oxforda, historičar i autor, a njena majka Julia medicinska sestra koja je posjedovala veliku ljepotu i ugled.

Kao djevojčica, s devet godina Virginia pokreće porodične novine Hyde Park Gate News, u kojima je dokumentirala duhovite anegdote svoje obitelji. Dok su njena braća školovana na Cambridgeu, Virginia je sa sestrom Vanessom obrazovana kod kuće, što je smatrala velikom nepravdom.

Međutim, rane traume uništile su njeno bezbrižno djetinjstvo i obilježile je zauvijek. Kako je napisala u svojim memoarima, Virginia i njena sestra Vanessa bile su žrtve seksualnog zlostavljanja svoje polubraće.

Takav nezdravi odnos učinio ju je nezainteresiranom za intimne odnose, a rani odlazak majke koja je preminula zbog reumatske groznice, gubitak polusestre, brata i oca samo su neke od niza tragedija s kojima se morala suočiti mlada Virginia.

Teški udarci koji su je snašli ostavili su traga na njenu psihu i zasigurno su bili povod za niz nervnih slomova zbog kojih je nekoliko puta bila hospitalizirana.

Tokom svoje karijere Virginia je redovno predavala na fakultetima i sveučilištima, a do sredine četrdesetih utemeljila se kao intelektualac, inovativan i utjecajan pisac i pionir feminizma.

Osim saradnje s poznatim umjetnicima i piscima tog vremena odlučila ih je okupiti u grupi Bloomsbury koja je zastupala filozofske ideje o vrijednosti ljubavi i ljepote kao najvažnijih stvari u životu.

Iako je imala mnogo udvarača, Virginia se udala u svojoj 30. godini za pisca i društvenoga aktivista Leonarda Woolfa s kojim je osnovala Hogarth Press, nezavisnu nakladničku kuću koja je objavljivala njihova djela, kao i djela drugih pisaca. Njihov brak trajao je 26 godina, a osim razumijevanja i brige koju joj je pružio njen muž nedostajalo je najvažnije – ljubavi.

Kako bi ispunila prazninu, Virginia ljubav traži u krugu svojih prijatelja, a kasnije u ženskim prijateljstvima.

U svom prvom romanu objavljenom 1916. godine Izlazak na pučinu Virginia se osvrće na društvene slojeve i položaj žene u to vrijeme.

Nakon njenog prvijenca slijede Noć i dan, Jakovljeva soba, Gospođa Dalloway, Svjetionik, Valovi te zbirke eseja i književnih kritika Vlastita soba i Tri gvineje.

U feminističkom eseju Vlastita soba, temeljenom na predavanjima koje je održavala na fakultetu za djevojke, navodi da “žena mora imati vlastiti novac i sobu ako želi pisati fikciju”.

Velik dio svog života Virginia Woolf posvetila je razmatranju položaja žene u viktorijanskom društvu. U njenim romanima žene su pripadnice srednjeg i višeg društvenog sloja koje, iako žive u harmoničnim odnosima-braku, zapravo su duboko neispunjene i osamljene zbog toga što im je dodijeljena ova društvena uloga.

Njeno krhko psihičko stanje, depresija i početak Drugog svjetskog rata naposljetku su je doveli do samoubistva. Jednog aprilskog jutra napisala je oproštajno pismo svom mužu u kojem je navela:

– Ne mislim da su dvoje ljudi mogli biti sretniji nego što smo to bili mi.

Virginia Woolf napunila je džepove svog kaputa kamenjem i skočila u rijeku. Tada je imala 59 godina. (zadovoljna.hr)