Dunje „peglaju“ bore, snižavaju krvni pritisak, ali liječe i nesanicu

Home » Dunje „peglaju“ bore, snižavaju krvni pritisak, ali liječe i nesanicu
Plodovi dunje bogati su vitaminima i kalijem koji snižava pritisak. Pomažu u reguliranju holesterola i probavnih tegoba. Svježi plod dunje bogat je željezom, a sadrži i kalij, kalcij, magnezij, natrij…

Mirisne dunje nisu samo ukras na ormaru ni ključni sastojak domaćih slastica.

Manje je poznato da je ovo voće, koje se najčešće koristi za pripremu slatkih pekmeza i želea, ujedno i vrlo ljekovito, pa je jesenje obilje dobro iskoristiti za pripremu čajeva i drugih korisnih napitaka koji će nam tokom cijele godine biti na raspolaganju u kućnoj biljnoj apoteci.

Dunja (Cydonia oblonga) vrlo je stara voćka za koju se smatra da potječe iz sjevernog Irana, gdje je rasla kao samonikla biljka. U staroj Grčkoj spominje se 650. g. pr. n. e., gdje su je zvali jabuka iz Kidona, prema području u kojem su se uzgajale najkvalitetnije sorte dunje.

Plinije je o njenom “medicinskim vrlinama” govorio da štiti od urokljivog pogleda, a kod Grka i Rimljana bila je posvećena Veneri. Stoga je bila smatrana simbolom ljubavi i sreće, a Plutarh je spomenuo običaj da mladenci podijele dunju kako bi im budući zajednički dani bili slatki i puni oduševljenja.
Koliko u drevnim mitovima ima istine, teško je procijeniti, no uživanje u kuhanim i pečenim dunjama doista ima blagotvorni utjecaj na zdravlje.

Svježi plod dunje bogat je željezom, a sadrži i kalij, kalcij, magnezij, natrij, sumpor, klor te bakar, karoten (provitamin A), vitamine B1 i B2, vitamin C i niacin.

Zbog visokog udjela kalija može biti koristan u regulaciji hipertenzije, odnosno povišenog krvnog pritiska. Uz to, bogata je vlaknima i pektinom pa je idealno voće za sve koji žele izgubiti na tjelesnoj težini – naravno, samo ako se kuhane i pečene dunje jedu bez šećera. (24sata.hr)