Nj. E. Avgustina Tzvetkova – Karabascheva: U BiH nisam došla s očekivanjima, nego sa željom i entuzijazmom

Bila sam svjesna složenosti države, ali sam bila uvjerena da ću moći raditi u ključnom trenutku za BiH, kada su postizanje unutrašnje stabilnosti i integriteta, kao i evropske integracije, državni prioritet. Željela bih naglasiti da prijateljski odnosi između naše dvije zemlje i iskrena zajednička želja za njihov dalji razvoji u velikoj mjeri olakšavaju moje aktivnosti, kazala je u intervjuu za naš magazin bugarska ambasadorica, dodajući da je u našu zemlju prvi put došla 2009. godine, no tada se stvorila jedna neraskidiva veza

Razgovarala: Lejla Lojo-Karamehmedović; Foto: Edvin Kalić

Priča o bugarskoj ambasadorici, Nj. E. Avgustini Tzvetkova-Karabascheva mogla bi početi kao priča o novinarki, voditeljici i urednici, koja je karijeru gradila na nacionalnom radiju i televiziji i to u informativno-političkim emisijama. Kako nam je kazala, presudan trenutak u karijeri desio se nakon pada Željezne zavjese kada je izvještavala o ključnim događajima za zemlju, ali i inostranstvo. Kako je aktivno sarađivala s Ministarstvom odbrane Bugarske, prihvatila je njihov poziv, te se pridružila grupi entuzijasta koji su sebi zadali važan cilj- članstvo Bugarske u NATO-u.

Od tada je prošlo skoro 30 godina, a naša sagovornica kaže da je posvećivanje takvom cilju bila njena najispravnija odluka. Na svoje ambasadorsko zvanje u našoj zemlji, Avgustina gleda kao na logičan slijed stvari i svega onoga što je do sada ostvarila u karijeri. Vjeruje da će svoje znanje i iskustvo moći iskoristiti na pravi način u našoj zemlji, te nam pomoći da i sami ostvarimo iste ciljeve na našem putu ka EU.

Bugarska je zemlja koja je prva priznala BiH kao nezavisnu državu. Kako biste opisali odnose naše dvije zemlje danas?

– Prije više od četvrt stoljeća Bugarska je prva priznala BiH kao nezavisnu državu i želi da razvija i produbi bilateralnu saradnju na svim nivoima. BiH smatramo prijateljskom zemljom. Nema otvorenih pitanja između nas. Izraz ovakvog razumijevanja je i intenzivni bilateralni dijalog, uključujući i nedavnu posjetu BiH bugarskog predsjednika vlade, Bojka Borisova, kao i radnu posjetu potpredsjednice Vlade za reformu pravosuđa i ministrice vanjskih poslova Republike Bugarske, Ekaterine Zaharieve. Naravno, postoje dodatne mogućnosti za produbljivanje trgovinskih i ekonomskih odnosa, kao i za promociju turizma, kulturne i regionalne saradnje.

Bugarska od početka ove godine ima veoma značajnu ulogu s obzirom na to da predsjedava Evropskom unijom. U isto vrijeme, nama se barem tako čini, BiH je još daleko od pristupa istom. Prema Vašoj procjeni, ulažemo li dovoljno napora da bismo dobili status kandidata?

– Bugarska je među zemljama u EU koji smatraju da je evropska perspektiva garancija za pretvaranje Regiona u područje stabilnosti, ekonomskog razvoja i sigurnosti. Za Zapadni Balkan nema drugog puta nego da se pridruži evropskoj porodici. Ali bitno je znati da napredak na evropskom putu zavisi od individualnih zasluga svake zemlje, odnosno da BiH treba napredovati u implementaciji Programa reformi. Uručenje odgovora na Upitnik Evropske komisije bio je korak u pravom smjeru. Bugarska je spremna da pomogne s ekspertizom i razmjenom iskustava iz našeg procesa pristupanja. Zemlje Regiona i BiH imaju izuzetnu šansu da za vrijeme bugarskog predsjedavanja, kao i tokom predsjedavanja Austrije i Rumunije, zaista naprave značajni iskorak na putu ka EU. Ova prilika se ne smije propustiti. Ali važno je znati da ako sami sebi ne pomognete, ni mi vam ne možemo pomoći. Zadovoljni smo što su se naši stavovi odrazili i u Strategiji Evropske Komisije za Zapadni Balkan, koja je objavljena početkom februara. Dokument je potvrdio da su vrata EU i dalje otvorena, a zemlje će se procjenjivati isključivo na osnovu onoga što je postignuto. Šest sveobuhvatnih inicijativa Evropske komisije su dokaz ne samo kontinuirane, već i jače posvećenosti EU prema Zapadnom Balkanu. U kontekstu ovoga, dozvolite mi da podsjetim o motu bugarskog predsjedavanja, koji također odražava našu poruku za Zapadni Balkan – Zajedno smo jači.

 Na poziciju ambasadora Bugarske u BiH stupili ste u septembru 2016. godine. S kakvim očekivanjima ste došli u BiH?

– Ja nisam došla u BiH s očekivanjima, već sa željom i entuzijazmom. Bila sam svjesna složenosti države, ali sam bila uvjerena da ću moći raditi u ključnom trenutku za BiH, kada su postizanje unutrašnje stabilnosti i integriteta, kao i evropske integracije, državni prioritet. Željela bih naglasiti da prijateljski odnosi između naše dvije zemlje i iskrena zajednička želja za njihov dalji razvoji u velikoj mjeri olakšavaju moje aktivnosti.

 Svi ambasadori imaju dobru pripremu sa historijom zemlje u koju dolaze kao diplomate. No, jeste li ikada ranije imali priliku boraviti u BiH?

– Da, bila sam u BiH mnogo puta. Moja prva posjeta bila je u decembru 2009. godine, kada sam bila pozvana kao predavač u PSOTC (Peace Support Operations Training Center) u vojnoj bazi Butmir u vezi s borbom protiv korupcije u oblasti odbrane i sigurnosti. Nikada neću zaboraviti ovu posjetu, koja je bila puna iznenađenja, zbog snijega i magle, ali i zbog ponosa da sam u Butmiru bila dočekana od strane Bugarskog kontingenta, kome je bila povjerena bezbjednost vanjskog perimetra baze. Sarajevo je postalo omiljena destinacija za mene, povezana s mojim poslom u Ministarstvu odbrane, a isto tako i sa stvaranjem divnih prijateljstava. Niz godina, prije mog ambasadorskog mandata u BiH, barem jednom godišnje bila sam u službenoj posjeti Sarajevu.

Ukoliko smo dobro informirani, upravo u BiH je Vaša prva ambasadorska funkcija iako ste i ranije obavljali veoma važne poslove vezane za međunarodne odnose. Šta za Vas znači ova stepenica u karijeri?

– Ne gledam na ambasadorski posao kao korak naprijed u mojoj karijeri, već kao logičnu „posljedicu“ dosadašnjeg rada. Ja sam bila Generalni sekretar Atlantskog kluba u Bugarskoj, potpredsjednik Asocijacije atlantske povelje (ATA) u Briselu, predsjednik Fondacije za euroatlantsko obrazovanje (EAEI), zamjenik ministra odbrane. Ono što je bitno je to što ujedinjuje sve moje aktivnosti i moju trenutnu poziciju, a to je posvećenost prema NATO-u i našem članstvu u Evropskoj uniji. Vjerujem da će akumulirano znanje biti od koristi ne samo našim dobrim odnosima, nego i bržem kretanju BiH ka EU i NATO-u, gdje je mjesto svih evropskih demokratskih zemalja.

Zanimljiva nam je informacija da ste na početku karijere radili kao novinar. Kada i zašto ste odlučili napustiti novinarstvo?

– Dobro ste obaviješteni. Radila sam na Bugarskom nacionalnom radiju i na Nacionalnoj televiziji kao reporter, urednik i voditelj. Odmah nakon promjene 1989. godine bila sam mlada novinarka i imala sam historijsku šansu da izvještavam o ključnim domaćim i stranim događajima nakon pada Željezne zavjese. Radila sam u centralnoj informativnoj emisiji na jedinoj, u to vrijeme nacionalnoj televiziji, kao i u osnovnom političkom sedmičnom programu “Panorama”. Kao novinar koji pokriva rad Ministarstva odbrane, prihvatila sam članstvo Bugarske u NATO-u kao ličnu kauzu. Zbog toga sam napustila medije i počela sam raditi u Atlantskom klubu gdje smo se kao grupa entuzijasta okupili oko tog, naizgled nedostižnog, do početka ’90-ih godina, cilja – članstva u NATO-u. Prošlo je skoro 30 godina od tada i mogu vas uvjeriti da je to bila moja najispravnija odluka:da se posvetim strateškom cilju za svoju zemlju, u koju vjerujem i koju smatram najtačnijim civilizacijskim izborom Bugarske.

 Vaša ambasada brojnim projektima pomaže BiH. Na koji ste ponajviše ponosni odnosno koji biste od tih projekata voljeli spomenuti?

– BiH je jedna od prioritetnih zemalja u pogledu pružanja razvojne pomoći u saradnji s lokalnom samoupravom i nevladinim sektorom. U proteklim godinama s brojnim općinama realizirali smo zajedničke projekte u svrhu poboljšanja kvaliteta obrazovanja i života: renoviranje škola i vrtića, izgradnja dječijih igrališta… Među njima su: Kiseljak, Kreševo, Foča, Trebinje, Olovo, Zenica, Novi Travnik, Istočno Novo Sarajevo, Novi Grad Sarajevo i tzv. “bugarska škola” u Banja Luci. Finansirali smo projekt obuke za mlade stručnjake u borbi protiv korupcije. Nakon razornih poplava u 2014. godini, bugarska vlada izdvojila je sredstva za prevazilaženje katastrofe u Zvorniku i Tuzli.

Kako izgleda Vaša bh. svakodnevica? U koje vrijeme počinjete s radnim obavezama, kada završavate…?

– Za ambasadora nema radnog vremena. On treba biti na raspolaganju 24 sata dnevno. Prisustvo u kancelariji je tehnički detalj. Sastanci, putovanja, učešća u događajima različitih vrsta, od službenih posjeta, bilateralnih i regionalnih foruma, rad na projektima u različitim općinama, kontakti s lokalnim vlastima, predstavnicima škola, vrtića i nevladinih organizacija, samo su dio mog svakodnevnog života. Trudim se da puno putujem širom zemlje, da komuniciram s različitim ljudima i to mi pomaže da bolje razumijem situaciju i procese u BiH. Posao je vrlo dinamičan i mogu vas uvjeriti da mi je pravo zadovoljstvo raditi u prijateljskoj atmosferi vaše prekrasne zemlje.

Koliko Vam je u svemu što radite važna podrška porodice? Koliko često ih imate priliku vidjeti s obzirom na to da ste trenutno u Sarajevu?

– Živim ovdje sa svojim suprugom. On je, također, bio poznati novinar i dugogodišnji službenik u Evropskom parlamentu u Briselu, a na moju sreću, otišao je u penziju na samom početku mog mandata. Od posebne mi je pomoći sa svojim znanjem i iskustvom. I s prisustvom kod kuće, naravno. Naše kćerke su odrasle i već imaju svoje život. Koristimo svaku priliku da budemo zajedno, ali nažalost, naši virtuelni kontakti putem Interneta prevladavaju.

Imate li svoj omiljeni dio grada u Sarajevu? Koji?

– Živimo na brdu iznad centra grada s izuzetnim pogledom u kojem svakodnevno uživamo. Volimo atmosferu Baščaršije, mjesto gdje se susreću različite kulture. Neki dijelovi Sarajeva podsjećaju me na Sofiju gdje su istočni pravoslavni hramovi, katolička crkva, džamija i sinagoga također smješteni veoma blizu. Često idemo u Istočno Sarajevo, na Vrelo Bosne ili na  Brus. Priznajem, postoje naselja u Sarajevu u kojima još nismo bili.

 Čini se da Bugarska, zbog svog izlaza na more i povoljnih cijena, ali i planinskog turizma, ima sve više turista iz BiH. Raspolažete li nekim konkretnim podacima o broju bh. turista koji posjećuju Vašu zemlju?

– Bugarska ima divnu prirodu i nudi idealne uslove za ljetni i zimski turizam. U protekloj godini 18.319 državljana BiH posjetilo je turistički Bugarsku. U poređenju s 2016. godinom, evidentiramo vrlo visoku stopu rasta turista iz BiH, koja iznosi 25 posto. Naš cilj je kulturni i historijski turizam, zajedno s balneo i SPA turizmom, kako bismo Bugarsku pretvorili u turističku destinaciju tokom cijele godine. Prije nekoliko dana Ministarstva turizma i poljoprivrede obje zemlje najavila su 12 vinskih ruta, za koje se nadam da će privući više državljana BiH da posjete Bugarsku kako bi probali naša vrhunska vina. Zbog toga je povezivanje Zapadnog Balkana i EU toliko važno, razvoj infrastrukturnih projekata će stvoriti uslove za ekonomski rast, te za veće mogućnosti o upoznavanju novih turističkih atrakcija.

 Na kraju, možete li nam spomenuti neke nove projekte na kojima trenutno radite?

 – Za vrijeme našeg Predsjedavanja, osim Samita EU – Zapadni Balkan, koji će se održati u maju u Sofiji, planiramo organizirati u BiH niz konferencija i seminara, gdje ćemo razmatrati teme kao što su perspektive evropskih integracija Zapadnog Balkana; zapošljavanja mladih; uloga civilnog društva u procesu evropskih integracija; perspektive, mogućnosti i koristi za razvoj lokalne samouprave itd.

U smislu razvojne pomoći, ove godine radimo zajedničke projekte s Institucijom ombudsmana za ljudska prava BiH, kao i s gradovima i općinama Cazin, Bijeljina, Goražde, Zavidovići, Drvar, Jezero, Vitez, Fojnica, Rudo, Mostar i druge. Bugarska će i dalje pomagati u procesu održivog razvoja BiH.