Oprah za predsjednicu!

Titulu uspješne dame potvrdila je još jednom i to na dodjeli Zlatnih globusa 2018. godine, gdje je dobila nagradu Cecil B. DeMille za životno djelo. Njenim govorom malo ko je mogao ostati ravnodušan

 Piše: Indira Delić

Oprah Winfrey, televizijska voditeljica i producentica, jedna je od najutjecajnijih žena na svijetu. Rođena je u Misisipiju, u januaru 1954. godine.

Winfrey već 25 godina vodi najgledaniji talk show u historiji televizije, kao medija. Njena misao vodilja je: “Nebitno je gdje se nalazite u životu, niste sami”.

Život je posvetila borbi za jednakopravnost žena i pomaganju osobama u stanju potrebe.

Titulu uspješne dame potvrdila je još jednom i to na dodjeli Zlatnih globusa 2018. godine, gdje je dobila nagradu Cecil B. DeMille za životno djelo. Njenim govorom malo ko je mogao ostati ravnodušan.

– Reći našu istinu najmoćnije je oruđe koje imamo. Posebno sam ponosna i inspirirana svim ženama koje su osjetile da su dovoljno jake da dignu glas i podijele svoje lične priče – kazala je Winfrey, na dodjeli, i dodala:

Veoma dugo se žene nisu slušale ili im se nije vjerovalo, ako su se usudile reći istinu naspram moći tih muškaraca. Ali gotovo je s njima!

Spomenula je Recy Raylor, ženu koja je 1944. silovana pod prijetnjom oružjem, i čija je sudbina pokrenula Afroamerikance širom Amerike na borbu koja je urodila plodom i udarila temelje za velike građanske promjene.

No, te večeri, na dodjeli slavni američki komentator je u monologu na početku programa prokomentirao Oprah.

Twitter želi da Winfrey bude predsjednica SAD-a!

Ubrzo je oživio hashtag #Oprah2020, kako bi voditeljica ušla u Bijelu kuću. Kada su je pitali bi li razmotrila tako nešto, Oprah se našalila i rekla: “OK” Vrijeme će pokazati je li se stvarno šalila.

Ovoj impresivnoj dami nisu oduvijek cvjetale ruže. Put do uspjeha i bogatstva nimalo nije bio lagan. Bio je trnovit, bolan i iscrpljujući.

Imala je teško djetinjstvo, očeva porodica je imala averziju prema njoj, pa su je često zlostavljali zbog čega je, kao djevojčica razmišljala o suicidu. No, iz svake bitke izlazila je kao pobjednik, a danas kada se prisjeća tog perioda, kaže:

– Nikada o sebi nisam razmišljala kao o djevojčici koja je siromašna i bez zaštite, već o nekome ko je predodređen da se sam bori za sebe i odgovora za svoje postupke.

Majka ju je rodila u tinejdžerskim godinama i vrlo brzo odlučila je da se preseli na sjever države, ostavivši malu Oprah sa svojom majkom Heti Me Li, kraj koje je djevojčica rasla u velikom siromaštvu. Živjele su u velikoj oskudici, da čak Oprah nije imala haljinice, već je umjesto njih nosila vreće za krompir, što je kod nje stvorilo velike komplekse. U tim trenucima djeca su joj se rugala, te je bila glavni “predmet ismijavanja”. Već tada se zaklela da će jednog dana postati bogata i uspješna.

 Korijeni u Chicagu

Sa tri godine naučila je čitati, a u lokalnoj crkvi zvali su je propovjednik jer je odlično recitirala stihove iz Biblije.

Kada je napunila šest godina, preselila se kod majke u Milivoki, gdje je radila kao služavka. Od nje nije imala podršku. Odmah po dolasku u Milivoki majka joj je rodila polusestru Patrišu, a kasnije i polubrata Brenona. No, nisu dugo vremena živjeli zajedno, jer ih je majka dala na usvajanje, a Oprah nekoliko godine poslije poslala kod oca.

Kod očeve porodice proživljavala je zlostavljanje. Strašne scene doživjela je od očevog brata, a sve je počelo kada je imala svega devet godina. Nakon trinaest godina zlostavljanja, čvrsto je odlučila da nikada ne postane majka. Kao četrnaestogodišnjakinja ostala je u drugom stanju. Bila je svjesna da bi rođenje tog djeteta izazvalo brojne posljedice, pa je sve činila kako bi pobacila. Čak je pila deterdžent kako bi izgubila bebu.

Pred kraj devedesetih godina, vijesti o pokušaju pobačaja izašla je u javnost. Oprah ju je potvrdila, ali i izjavila da je veoma razočarana u svoje rođake koji su zarad nekoliko stotina dolara bili spremni sve ispričati tabloidima.

Njen otac bio je konzervativan i njegove riječi su joj ostale duboko urezane u sjećanje.

– Rekao mi je da bi radije vidio svoju kćerku kako pluta u rijeci Kumerland, nego da porodici donese sramotu rođenjem vanbračnog djeteta. Dok mi je to govorio, jedini izlaz vidjela sam u samoubistvu – ispričala je Oprah koja, ipak, nije izvršila samoubistvo, ali je pokušala nekolicinom očajničkih poteza zatražiti pomoć. Pokušavala je na razne načine izazvati spontani, ali joj to nije uspijevalo.

Bebu je rodila u 14. godini, no vrlo brzo novorođenče je preminulo. U tim trenucima Winfrey se posvetila obrazovanju.

Uprkos činjenici da je bio konzervativan i strog, otac joj nije zabranio školovanje.

 Novinarstvo-strast

Postala je počasni učenik u gimnaziji i osvojila prvu nagradu u govorništvu, što joj je osiguralo stipendiju na Tenesi državnom univerzitetu, gdje je potom studirаlа komunikаcije.

Oprah je bila lijepa mlada djevojka, pa joj je ova osobina donijela  titulu

“Mis crnа Tenesi”. Time je privukla pažnju lokalne crnačke radio-stanice BBOL gdje je ubrzo počela raditi kao honorarni saradnik, te se tu zadržala tokom koledža.

U to vrijeme postala je opsjednuta novinarstvom i odlučila da će se tom profesijom

baviti cijeli život.

– Moja baka se jedina nije iznenadila mojim izborom profesije jer je uvijek govorila kako mogu mnogo da pričam i da je najbolje da budem na sceni. Kao dijete voljela sam da intervjuiram lutke i vrane na kapiji – pričala je svojevremeno Oprah.

Kada je diplomirala na studiju, iz Nešvila se preselila u Baltimor, gdje je bila angažirana u vijestima. Tada su je primijetili producenti Ričarda Šera i pozvali da mu se pridruži i bude domaćica emisije BJZ koja je premijerno prikazana 14. augusta 1978. godine.

Nekoliko godina kasnije, želeći više i bolje odlučila se preseliti u Čikago, te je postala voditelj BLS-TV-a. Svakog jutra vodila je polusatni talk show program. U početku nije sve išlo kako je zamislila, ali kako su prolazili mjeseci, za njen rad pristizale su odlične ocjene i tada joj karijera kreće uzlaznom putanjom. Njena emisija preimenovana je u “Oprah Winfrey show” i trajala je čitav sat, a emitiranje na nacionalnoj mreži počelo je 8. septembra 1986. godine.

– Moj prvi dan u Chicago bio je 4. septembar 1983. godine. Kada sam napravila prvi korak na ulici, osjetila sam da su tu moji korijeni i znala sam da tu pripadam – izjavila je Oprah.

Ova uspješna dama okušala se i u ulozi glumice. Oprah se 1985. godine pojavila i u filmu Stivena Spilberga “Boja purpura” kao domaćica Sofija. Nominirana je za Oskara, za najbolju sporednu žensku ulogu, a film je kasnije pretvoren u mjuzikl koji je premijeru imao na Brodveju 2005. godine, a Oprah je bila potpisana kao producent. U oktobru 1998. glumila je u filmu “Ljubljeni”  snimljenom po istoimenom romanu Tonija Morisona, za koji je osvojio Pulicerovu nаgrаdu. Za ovu ulogu pripremala se odlascima na 24-satnu stimulaciju ropstva, koja je uključivala vezivanje, maltretiranje, povez preko očiju i ostavljanje u šumi.

Ova uspješna žena sve svoje snove iz djetinjstva je ostvarila. Uprkos mukotrpnoj borbi, trnovitoj stazi kojom je hodala uspjela je postati jedna od najutjecajnijih žena svijeta. Posjeduje kuću od nekoliko miliona dolara, aktivna je u brojnim humanitarnim akcijama na afričkom kontinentu gdje pomaže devojčicama koje žele da se educiraju. Otvorila je i vlastitu televizijsku stanicu. U moru nagrada koje je osvojila, ovogodišnja na Zlatnom globusu”, joj je od iznimnog značaja.

Nakon njene smrti sve bogatstvo bit će podijeljeno u humanitarne svrhe.

 Ljubav s Stedmen Grejmom

Sa Stedmenom Grejmom je u vezi još od 1986. godine, ističe da je on njena najveća podrška, te da su uspjeli zbog toga što svoj odnos nisu definirali kao tradicionalan.

– Ništa u našoj vezi nije tradicionalno. Drugačiji sam tip žene i da sam odlučila da se vjenčam, sigurno ne bih opstala u braku. Jednostavno, nisam od onih što se udaju – kazala je Oprah.