Svako kožno oboljenje je specifično samo po sebi i naš najveći organ trebamo i moramo njegovati svakodnevno. Dermatitis je jedna od najčešćih kožnih oboljenja i nema pravila kada je u pitanju starosna dob i pojava iste.

Puno je slučajeva malih beba kojima se dermatitis pojavljuje pri samom rođenju. O dermatitisu smo razgovarali sa Mr.sci.med.dr. Tamarom Jovović koja nam je na samom početku rekla da:

Dermatitis podrazumjeva upalu kože, i postoje različite forme dermatitisa, među kojima su atopijski dermatitis i seboroični dermatitis najčešći. Atopijski dermatitis predstavlja hronično oboljenje praćeno svrbežom i suhoćom kože, a nažalost ima ga 20% populacije, naročito djeca i mladje osobe.

Dermatitis se pojavljuje iz više razloga i povezuje se sa različitim kožnim ili drugim oboljenjima. Svako od nas ovo kožno oboljenje kao i većinu drugih može povezati sa nečim da li su to geni ( ako neko u porodici ima ili je imao slično oboljenje) kao i prepoznati u drugim faktorima koji izazivaju ovakva oboljenja. Šta je uzrok pojave dermatitisa?

Kada kažemo atopijski, to u prevodu znači da je povezan sa naslijeđem, a vrlo često povezane su sa drugim bolestima kao što su alergije, astma, te generalno za ove osobe kažemo da imaju atopijsku konstituciju, tj predispoziciju za razvoj dermatitisa ove vrste, te kasnije vrlo često i alergija. S obzirom na to da je atopijski dermatitis hronično oboljenje , najbitnija je njega , te što je moguće duže držati kožu bez akutizacije tj bez upalnih lezija, ističe doktorica Jovović.

To se postiže uljanim kupkama, hidratacijom, te posebnim kremama za kožu sklonu atopiji. U akutnim fazama koriste se kortikosteroidi lokalno, a ponekad i sistemski.

Takodjer primjenjuju se tacrolimus i pimekrolimus kreme koje se mogu dosta duže upotrebljavati u odnosu na kortikosteroidne kreme. Kod teških oblika atopijskog dermatitisa postoji biološka terapija koja se pokazala izvrsnom kod pacijenata kod kojih nije bilo odgovora sa drugim oblicima tretmana.

Kod tretiranja dermatitisa u akutnim fazama, vrlo često se kao terapija moraju koristiti kortikosteroidi. Postoji velika stigma oko upotrebe kortikosteroida, međutim nisu svi kortikosteroidi isti. Postoje klase, od nisko do viskopotetnih, a kako će se kortikosteroid koristiti i koliko dugo će ih pacijent upotrebljavati, ovisi prije svega o kliničkom pregledu i procjeni specijaliste dermatovenerologa. Veliki problem predstavljaju osobe koje same provode terapiju kortikosteroidnim kremama, te neadekvatnim tretiranjem mogu dovesti do stanjenja kože, pojave strija ili u nekim ekstremnim slučajevima do endokrinološkog disbalansa. Sa dermatitisom kao i sa svakim drugim kožnim oboljenjem se nauči živjeti. Oboljeli vrlo često vode dnevnik ishrane, pokušavaju kožu tretirati različitim kremama i preparatima dok ne dođu do onoga što im lično odgovara i što tijelo prihvata. Dr. Jovović ima različita iskustva sa pacijentima koji imaju dermatitis.

Pacijenti sa dermatitisom, kada govorimo o odraslim osobama sa vremenom nauče da žive sa atopijskim dermatitisom , nauče i slušaju savjete šta je to što njihovoj koži smeta, te izbjegavaju sve antigene , tj alergene koji mogu prouzrokovati akutizaciju, odnosno pogoršanje kožnih simptoma. Sa pravim pristupom, te adekvatnim izborom kozmetike moguće je držati atopijski dermatitis pod kontrolom, ističe doktorica. 

Dermatitis je jedno  od specifičnijih kožnih oboljenja i može se javljati u bilo kojem godišnjem dobu, te su različiti razlozi njegove ” iznenadne ” pojave. Ono što bi oboljeli svakako trebali jeste obratiti pažnju na svoju ishranu, ograničiti unos limunske kiseline, ne kupati/tuširati se jako vrućom vodom te svakako pratiti instrukcije i preporuke ljekara specijaliste.

Pripremila: Emina Vejsilović