Pretilost (lat. obesites) je hronična bolest koja nastaje povećanim nakupljanjem masti u organizmu i shodno tome povećanjem tjelesne težine. Pretilošću se smatra svaki prelaz tjelesne težine veći za 20% ili više od gornje granice idealne težine. Epidemija ove bolesti je u naglom porastu, te je jedna od vodećih zdravstvenih problema današnjice. Pretilost općenito smanjuje kvalitet života, a glavni uzroci su prekomjeran unos hrane i nedostatak fizičke aktivnosti.

  • Razlika između osobe s prekomjernom tjelesnom težinom i pretile osobe

Iako za većinu ljudi pojmovi “prekomjerna tjelesna težina” i “pretilost” predstavljaju sinonime, među njima postoji značajna razlika. Stručnjaci (liječnici ili nutricionisti) određuju da li osoba ima prekomjernu težinu ili je pretila prema dobi, spolu i antropometrijskim parametrima kao sto su: tjelesna težina, postotak masnog tkiva i indeks tjelesne mase (ITM).

  • Šta je indeks tjelesne mase ili ITM ?

Indeks tjelesne mase (ITM) je visinsko-težinski pokazatelj uhranjenosti pojedinca i validan je za sve osobe starije od 20 godina. Jedan od parametara pomoću kojeg određujemo stepen izloženosti riziku pomenutih bolesti koji se razlikuje kod oba spola, a vezan za antropometriju, je obim struka. Bitno ga je uključiti u mjerenje iz razloga što nam on ukazuje na razmjer mišićnog i masnog tkiva kod pojedinca kojeg obično ne dobijamo racunanjem ITM-a.

Obim struka:

Žene: > 80 cm – povišen rizik, < 80 cm – smanjen rizik

Muškarci: > 94 cm – povišen rizik, < 94 cm – smanjen rizik

U prilogu se nalazi link za pristup online kalkulatoru za olakšano izračunavanje ITM-a i riziko faktora:

https://www.plivazdravlje.hr/zdravlje-online/bmi

  •     Koja je moja idealna tjelesna težina ?

Idealna tjelesna težina zapravo nije samo jedna određena težina koju pojedinac održava. Ona varira analogno indeksu tjelesne mase (od 18.5 do 24.9)  koji odgovara normalnoj tjelesnoj težini i ima svoju donju i gornju granicu.

Koraci po kojima možete izračunati idealnu tjelesnu težinu su slijedeći:

  1. Vašu visinu podjelite sa 100 i dobiveni broj se kvadrira.Na primer: 170 cm podijelite sa 100 = 1.70. Zatim dobijeni rezultat 1.70 pomnožite sa istim brojem 1.70 (1.70 x 1.70 = 2.89).
  2. ITM 20 predstavlja donju granicu normalnih kilograma, a ITM 25 gornju granicu normalne težine. Da bi saznali gdje se vi nalazite na skali idealne težine dobijenu cifru 2.89 pomnožite sa 20 (2.89 x 20 = 57,8 kg) i dobićete broj kilograma koji predstavlja donju granicu idealne težine, što znači da u odnosu na vašu visinu ne bi trebalo da imate manje kilograma.
  3. ITM 25 označava gornju granicu normalne težine, a izračunava se na sljedeći način: 2.89 x 25 = 72.25 kg. To znači da je ovo maksimum kilograma koji smijete da imate ili gornja granica idealne težine, jer svaki kilogram preko ovih 72.5 označio bi vas kao prekomjerno tešku osobu.

  •     Kako ću dostići i održati idealnu tjelesnu težinu ?

Danas je ova vrsta problematike jako aktuelna u cijelome svijetu i postoje brojni načini dostizanja željene težine. Međutim, kao najefikasnije metode su se pokazale one koje se baziraju na dovoljnom energetskom unosu nutrijenata na dnevnoj bazi (gdje osoba ne gladuje, već zadovoljava energetske potrebe) i adekvatnoj fizičkoj aktivnosti. Važno je napomenuti da osoba koja želi uspješno smanjiti svoju tjelesnu težinu ne smije preći prag gladovanja jer u tom slučaju dolazi do usporavanja metabolizma i kontraproduktivnih efekata i narušavanja zdravstvenog stanja.

Ishrana treba da bude balansirana u smislu da svaki makronutrijent (bjelančevine, ugljikohidrati i masnoće) ne smiju biti potpuno izbačeni niti zapostavljeni u ishrani što također može doprinjeti lošem zdravstvenom stanju pojedinca. Nakon dostizanja odgovarajuće tjelesne težine potrebno je prilagoditi energetski unos koji ce doprinositi održavanju ciljane težine pomoću adekvatne prehrane i fizičke aktivnosti. Također vrijedi napomenuti da se sva tri pomenuta makronutrijenta, ukoliko budu unešena u suvišku, skladište se kao masnoće/rezerve za buduće potrebe organizma.

Pripremili: ABCdoc