Proljetne alergije su postale sastavni dio života skoro većine ljudi i veliki je procenat onih koji imaju problem sa curenjem nosa, kihanjem, suznim očima ili crvenilom koje izaziva cvjetanje različitih biljki. Period od aprila do juna kada je najveća koncentracija cvjetanja, može biti jako mučan i težak period za sve ono koji imaju probleme sa alergijama. Stručnjaci, ljekari specijalisti ističu da alergije mogu biti jako opasne po život. Mogu izazvati gušenje te kako vanjski tako i unutrašnji osip.

Jak imunitet i organizam se lakše izbore sa alergijom. Zašto? Zato što zdrav i uravnotežen imuni sistem čini jedan od osnovnih preduvjeta za zdravlje čovjeka generalno. U slučaju poremećaja u njegovu radu, mogu se razviti mnoge bolesti. Jedna od njih je i alergija, nesrazmjerno burna reakcija pri susretu s tvarima koje imuni sistem prepoznaje kao štetne i nastoji se od njih odbraniti. Zato je važno jačati odbrambeni sistem organizma i izbjegavati sve što slabi imunitet.

Do alergije, odnosno alergijske reakcije, najčešće dovode alergeni okoliša (egzoantigeni). Neke alergene udišemo, druge uzimamo hranom, treće unosimo u organizam kao lijekove ili je riječ o ubodu nekih insekata. Alergija počinje izloženošću alergenu preko disajnog sistema, digestivnog sistema ili kože, nakon čega se pokreće serija događaja koji kreiraju alergijsku reakciju. Čak i ako ste udahnuli neki alergen puno puta prije i niste imali teškoća, u jednom trenutku iz nekog razloga tijelo ga počinje prepoznavati kao uljeza, “proučava” ga i priprema se da prilikom sljedeće izloženosti proizvede specifična antitijela (tipa IgE), posebno kreirana za njegovo otkrivanje.

U tom trenutku možemo reći da ste senzibilizirani. Nakon sljedeće izloženosti vaš imuni sistem kreće u akciju, a antitijela to prepoznaju i vežu na sebe alergen. Potom se vežu na mastocite koje nalazimo u tkivu disajnog sistema, crijeva i drugim mjestima u tijelu, nakon čega se iz mastocita u krv oslobađaju određene hemijske supstance, prije svega histamin, koji je odgovoran za većinu simptoma alergijske reakcije.

Bitna je i dužina izloženosti alergenu. Kod alergičnih osoba, dakle, postoji prag tolerancije, to jest s određenom dozom izloženosti tijelo se može nositi, ali u jednom trenutku posustaje i imuni sistem je potaknut na napad.

Prva preporuka ljekara prije svega su da se  utvrdi uzrok alergije-šta izaziva alergiju, te da je pacijent upoznat i samim tim spreman na moguće posljedice ukoliko dođe do susreta sa tim istim alergenom. Uspostavljanje odgovarajuće terapije koja bi bila od pomoći, i koja bi sprječila veće, neželjene reakcije. Dalje, gradnja imuniteta tokom čitave godine, s naglaskom na intezivniju predanost  s početkom godine, neka dva do tri mjesca prije samog proljeća. Ishranu obogatiti povrćem, voćem, vlaknima. Od suplemenata obavezno uključiti neke od multivitaminskih pripravaka. Također važna je upotreba probiotika jer se 80% našeg imuniteta krije u našim crijevima. Zatim tu je Kalcij kao obavezna terapija jer smanjuje propusnost kapilara i tako ublažava alergijsku reakciju. Uz kalcij, dobro je uzimati i vitamin C koji učinkovito smanjuje nivo gore spominjanog histamina što ga tijelo proizvodi kao odgovor na alergiju te koji uzrokuje kihanje, suzenje očiju, začepljenost nosa i slične reakcije. Ulje crnog kima-dokazan kao jako dobar alternativni lijek u borbi protiv alergije, divlja borovnica itd.

Alergije iscrpljuju, proljetne posebno. Stvaraju osjećaj straha i nesigurnosti jer aspolutno nikad ne znate kada možete dobiti napad ili osip. Važno je da sa sobom uvijek imate svoje ljekarski propisane lijekove. Ne paničiti, kontrolisati ih i pokušati naučiti da se borimo sa njima.

Pripremila: Emina Vejsilović