Svake godine u mjesecu novembru – međunarodni pokret Movember, nastao od engleske riječi Moustache + November, u fokus stavlja muško zdravlje – kako bi se osvijestili o tipičnim muškim bolestima, među kojima je i rak prostate. Fokus je u informiranju muškaraca o prevenciji, simptomima, dijagnosticiranju i liječenju raka prostate, raka testisa i suicidalne depresije. Tim povodom razgovarali smo s prof. dr. Dželaludinom Junuzovićem v.d. šefom Klinke za urologiju

Piše: Indira Delić 

Presudna uloga u opredjeljenju profesionalnog poziva, u životu Dželaludina Junuzovića, bila je velika ljubav prema hirurgiji, koju je razvio u djetinjstvu. Kroz rad svog oca, koji je čitav život posvetio radu s pacijentima na Urološkoj klinici, imao je priliku steći jasan prikaz važnosti, težine i ljepote medicinskog poziva. Iako je početak njegovog profesionalnog rada vezan sa Sarajevo, edukciju je stekao na projektima, stručnim simpozijima i kongresima od Amerike, preko Evrope, pa sve do Japana.

Prof. dr. Junuzović, specijalista je urologije, v.d. šef Klinike za urologiju na KCUS-u, te je redovni profesor na Katedri za Hirurgiju, predavač je na predmetu Hirurgija –Urologija, na Medicinskom fakultetu u Sarajevu.

Foto: Sanel Prazina

S prof. dr. Dželaludinom razgovarali smo o muškom zdravlju, uzrocima oboljenja, prevenciji, liječenju, te važnosti redovnog pregleda…

– Jedino ranim dijagnosticiranjem možemo spriječiti širenje karcinoma, pravilno i blagovremeno tretirati bolest. Zato je važno podizanje svijesti o muškom zdravlju, zdravlju uopće i prevenciji. Kada govorimo o karcinomu prostate, danas se preporučuje testiranje (screening) muškaraca starijih od 55 godina, a pregled treba napraviti i ranije ako se radi o pacijentu s porodičnom anamnezom raka prostate i visokim rizikom od obolijevanja. Pregled se sastoji od određivanja PSA i digitorektalnog pregleda prostate. Napominjem da jedino samoprevencijom uz podizanje svjesnosti o ovoj bolesti možemo blagovremeno zaustaviti rast, spriječiti širenje, a često i izliječiti rak.

Kako prepoznati upalu prostate i kako je liječiti?

– Upala prostate (prostatitis) je najčešća dijagnoza kod muškaraca mlađih od 50 godina, a možemo razlikovati akutnu i hroničnu upalu, kao i onu prouzrokovanu bakterijama ili drugim uzročnicima. Simptomi akutne upale prostate obično počinju naglo, a to su malaksalost, bolno i otežano mokrenje, povišena temperatura, zimica, bol u donjem dijelu leđa i genitalija. Simptomi hronične upale prostate razvijaju se sporije i obično nisu tako teški, a uključuju bol u međici, genitalijama, preponama, uz učestalo mokrenje, isprekidan mlaz, ali i probleme s ejakulacijom i erektilnom funkcijom. Liječenje traje od četiri do šest sedmica, ponekad i duže, a koriste se antibiotici, uroantiseptici, blokatori alfa receptora i drugi protuupalni lijekovi. Liječenje hronične upale može trajati duže i nekada ne dati zadovoljavajuće rezultate.

Foto: Sanel Prazina

Smiju li muškarci piti Uvin H čaj, prilikom urinarnih infekcija, često čujemo stereotipe da njega konzumiraju samo žene?

– Uvin H čaj često se koristi u liječenju infekcija urotrakta zbog svog blagotvornog djelovanja na iritativne simptome koje prate te infekcije, a djeluje kao uroantiseptik i diuretik. Jednako je djelotvoran kod oba spola. Usprkos navedenom, potreban je oprez, posebno kod bubrežnih bolesnika, a najbolje ga je koristi u konsultaciji s porodičnim ljekarom ili urologom. Također, treba napomenuti da on nije zamjena za antibiotsku terapiju.

Koji su najčešći uzroci oboljenja od karcinoma prostate?

– Najčešće se otkriva kod pacijenata u dobi između 65 i 75 godina, a sasvim rijetko se pojavljuje kod pacijenata mlađih od 40 godina. Osim dobi, riziko faktori su porodična predispozicija i način ishrane. Muškarci koji imaju bliskog srodnika, recimo oca ili brata s rakom prostate imaju veliku vjerovatnoću za nastanak bolesti. Također, u ovoj skupini se nalaze i muškarci čiji su ženski srodnici oboljeli od raka dojki povezanih s određenim genskim mutacijama. S druge strane, treba istaknuti da ishrana bogata životinjskim mastima ili siromašna povrćem povećava rizik od nastanka ovog karcinoma. Postoje određeni dokazi i da spolno prenosive infekcije predstavljaju značajan faktor rizika.

Jedna psihologinja je stres definirala kao nespecifični odgovor organizma na zahtjeve koji nadilaze njegove mogućnosti. Koliki je on uzrok malignih oboljenja?

– Nije novost da je stres povezan s mnogim bolestima, ali se često naglašava da loše upravljanjem stresom može povećati rizik od nastanka mnogih malignih oboljenja. Neka istraživanja pokazala su da povećana razina hormona stresa može poticati ćelije raka na diobu i napredovanje bolesti. Nažalost, danas nema pojedinca koji nije izložen stresu na ovaj ili onaj način. Loša ekonomska situacija u kojoj živimo i odrastamo, uz značajno izmijenjen stil života u posljednjih nekoliko decenija, stalni je generator stresa. Također, ne smijemo zanemariti ni posljedice ratnih dešavanja. Uostalom, ni trenutna situacija sa koronavirusom nije ništa nego vanredno stresno dešavanje, čije ćemo posljedice tek osjetiti.

Pandemija, uzrokovana koronavirusom, sa sobom je donijela brojne promjene… Kako postupati s karcinomom prostate u doba korona pandemije?

– Pandemija je zasigurno promijenila naš stil života i navike. Nažalost, utjecala je i na dostupnost zdravstvene zaštite, te narušila dinamiku preventivnih pregleda, u koje smo do sada polagali toliko nade i truda. Treba naglasiti da pacijenti s dijagnosticiranim karcinom prostate nisu uskraćeni za potreban tretman, kako operativni, tako i onkološki. Sve potrebne procedure, dijagnostičke i terapijske se u punom kapacitetu izvode na Klinici za urologiju KCUS.

Šta bi muškarac trebao znati kada su u pitanju spolno prenosive bolesti?

– Spolno prenosive bolesti su rastući javnozdravstveni problem, kako u svijetu, tako i kod nas. Rizik za infekciju je veći kod mlađih koji sve ranije stupaju u spolne odnose, često mijenjaju partnere i najčešće ne koriste adekvatnu zaštitu. Važno je napomenuti da spolno prenosive bolesti često nemaju vidljivih simptoma, pa zaraženi mogu prenositi infekciju ne znajući da je imaju. Ova oboljenja je često teško prepoznati, a mogu dovesti do neplodnosti kod oba spola i potaknuti razvoj nekih malignih bolesti.

 Koliko je urologija, kao nauka, razvijena u našoj zemlji? Na koji način utjecati na njen razvoj u budućnosti?

– Nakon rata zabilježena je ekspanzija i pravi procvat u svim dijelovima urološke prakse u našoj zemlji, koja se razvijala usprkos ograničenim finansijskim sredstvima koja su izdvajana za tu namjenu. Historijski, urologija prednjači u razvoju, usvajanju i rutinskom korištenju tehnika minimalno invazivne hirurgije. U posljednjih nekoliko decenija ogroman napredak je postignut kroz usavršavanje endoskopskih metoda, uvođenje laparaskopskih pristupa i razvoj robotike. Na razvoj urologije na ovim prostorima možemo utjecati samo ulaganjem u edukaciju mladih kadrova, koji će pratiti ulaganja u opremu i uvođenje najsavremenijih metoda liječenja.

 Šta Vam je najvažnije u komunikaciji s pacijentima?

 – Kvalitetna komunikacija ljekara s pacijentom temelj je uspješnog liječenja. Po meni najvažnije je razviti odnos povjerenja, te provesti pacijenta kroz sistem liječenja. Napominjem tu važnost prvog kontakta s pacijentom koji je često uplašen i zbunjen, a na nama je da stvorimo otvorenu i suportivnu  atmosferu, od koje će zavisti dinamika i rezultat liječenja.

 Je li Vam kao ljekaru teško emocije ostaviti po strani i pacijentu saopćiti da mu nekada ne možete pomoći?

To je sigurno najteži dio našega poziva. Ljekar u svom poslu mora ostati profesionalan, a da se pri tome suosjeća s pacijentom i njegovom porodicom u bezizlaznim situacijama. Postizanje tog balansa u svakodnevnom radu za svakog ljekara predstavlja pravi izazov.