Od koga možemo naučiti neke od tajni produktivnosti na poslu? Da li ih možda već znamo, a ne primjenjujemo? Koliko je moguće skandinavske običaje prilagoditi našem podneblju? Veoma moguće!

Piše: Senka Čimpo, psihologinja i psihoterapeutkinja

Jedan od osnovnih ciljeva modernog poslovanja je težnja ka sve većoj produktivnosti. Nerijetko je direktna posljedica toga sve veći pritisak i povećanje stresa. Da li je moguće to dvoje ’pomiriti’?

Koncept udobnosti

Traganje za balansom između uspjeha i produktivnosti na jednoj, i smanjenja stresa na drugoj strani, dovela nas je do saznanja da je ključ u dobrobiti uposlenika. Onda kada su ljudi istinski dobro, bez obzira na djelatnost i specifičnosti posla, možemo očekivati visoku produktivnost, posvećenost, rezultate i napredak. Psihologija ljudskih potencijala se već duže vrijeme bavi svim aspektima dobrobiti uposlenika, njihovim ličnim i profesionalnim zadovoljstvom i njihovom međusobno neraskidivom vezom. Zašto neke kulture i zajednice prednjače u iznalaženju kreativnih načina za smanjenje stresa na radnom mjestu i možemo li učiti od njih? Ne tako davno javnost je bila preplavljena i zadivljena skandinavskim životnim konceptom pod nazivom Hygge. Ovaj koncept obuhvata umjetnost udobnosti i podrazumijeva vraćanje osnovama kao što je bivanje s bliskim ljudima te ’male stvari’ kao što su udobna odjeća, mirisne svijeće i pokrivači. Ovakav koncept udobnosti se čini teško primijeniti u radnom okruženju. Međutim, to naravno ne znači da udobnost i smanjenje stresa nisu mogući u radnom okruženju. Opet jedna od skandinavskih kultura – koncept švedske kulture naziva Fika.

Fika u osnovi znači popiti kafu, a gotovo neizostavno uključuje i kolače i peciva. To je odmor od posla i ćaskanje s kolegama u opuštenom okruženju. Na većini radnih mjesta Fika se dešava dva puta dnevno, pa u švedskom jeziku postoje i izrazi za prijepodnevnu i poslijepodnevnu Fiku. To znači da je uobičajeno osim pauze za ručak imati i dvije manje (desetominutne) pauze za kafu. Iz ugla poslodavca i utroška vremena to se zasigurno čini neprihvatljivim. Međutim, sada sve veći broj studija i istraživanja potvrđuje benefite ovakvih pauza. Jedno od takvih istraživanja koje je provela Troein (Lund University) ispituje kako se kod uposlenika mogu smanjiti stres i uslovi posla koji dovode do dugoročnih bolovanja. Polazišna osnova ovog istraživanja je bila da je povećan broj Fika pauza ključ za poboljšanu dobrobit među uposlenicima.

Dobrobiti pauza

Pokazalo se da kratke konzistentne pauze za ’oporavak’ drastično smanjuju rizik od profesionalnog sagorijevanja uposlenika. Ovakve pauze dovode do povećanog blagostanja i generalnog zadovoljstva uposlenika, ali i spašavaju poslodavce troškova odsustva zbog bolovanja. Još jedno istraživanje (United Minds) je pokazalo kako su opuštena okupljanja kao što su Fika pauze idealne za rađanje novih i kreativnih ideja. Uposlenici su u ovako opuštenim i neformalnim okolnostima otvoreniji za oluju ideja i manje sputani da predlože nešto novo – tek 9% novih ideja se rađa u okolnostima formalnih sastanaka. Dobrobiti pauza kao što je Fika su prepoznate i izvan područja u kojem se tradicionalno primjenjuju pa je tako Pentlandovo istraživanje radnih okruženja pokazalo da redovne pauze za kafu povećavaju produktivnost uposlenika 10-15 posto, dok se zadovoljstvo uposlenika povećava za 10 posto. Prema Pentlandu, osnovni razlog je poboljšana komunikacija među uposlenicima. Druženje u kojem ljudi imaju priliku razmijeniti poslovne, ali i privatne sadržaje omogućava da se bolje upoznaju, prevaziđu međusobne barijere i hijerarhije što dugoročno unapređuje radne odnose.

Skandinavski običaji i poslovne prakse se u prvi mah čine predaleko za primjenu na našem podneblju? Zasigurno da nisu tako daleko ukoliko imamo u vidu nerijetko prepoznatu bh. otvorenost, druželjubivost i običaje ispijanja kafe. Fika koncept odnosno redovne kratke pauze u opuštenom okruženju se čine još bližim kada se uzme u obzir dostupnost njihove primjene u gotovo svakom radnom okruženju. Ostaje izazov i podsjetnik za svakog od poslodavaca i radnih kolektiva da iskoriste ovaj značajan resurs za poboljšanje produktivnosti i smanjenje stresa.