Danas se obilježava Prvi maj – Međunarodni praznik rada. Ove godine u BiH, kao i u drugim zemljama u kojim se obilježavao ovaj dan, izdate su izričite naredbe zbog utjecaja pandemije.

Prisjetimo se zašto je bitan ovaj praznik!

Cijelo 19. stoljeće bilo je obilježeno bezdušnim iskorištavanjem radnika. Niske dnevnice i višesatni dnevni rad, od 12, čak i 18 sati za odrasle pa i djecu, iscrpljivao je ljude koji su u svim zemljama razvijenog kapitalizma štrajkovima zahtijevali dostojnije uvjete rada i života. Štrajkaški pokreti doživjeli su najveći zamah u SAD-u.

Dana 1. maja 1886. godine u Chicagu je protestvovalo oko 40.000 radnika ističući zahtjeve simbolizirane u 3 osmice: 8 sati rada, 8 sati odmora i 8 sati kulturnog obrazovanja. Policija je intervenirala oružjem i ubila šest, a ranila oko 50 radnika. Mnogo je protestanata uhapšeno, a vođe štrajka izvedeni su pred sud. Petero ih je osuđeno na smrt, a trojica na dugogodišnju robiju.

U spomen na krvoproliće u Chichagu, na 1. kongresu Druge internacionale 1889. godine odlučeno je da će se 1. maja svake godine održavati radničke proteste. Već od sljedeće 1890. godine taj datum postaje međunarodnim danom opće solidarnosti radništva, piše perspektiva.ba

S vremenom su i proslave praznika rada pretvorene u velebne državne priredbe i mimohode kojima je svijetu trebalo pokazati kako radnička klasa daje punu potporu državno-partijskim birokratiziranim strukturama. Težnje za promjenom i boljim socijalnim statusom suzbijane su državnom prisilom pa čak i tenkovima. Potpunu degradaciju praznik rada doživio je uključenjem vojnih parada u proslave čime se i u toj prigodi izražavala moć socijalističke države dok su radničke povorke služile kao dekoracija režimu. Unatoč svemu, 1. maj ostaje i danas svijetla tradicija međunarodnog radništva.

Danas se Prvi maj obilježava kao dan borbe za osnovna ljudska prava svakog radnika ili u slobodnom prevodu dan borbe prava na život dostojan čovjeka. Mnogi su ljudi kroz historiju život izgubili boreći se za prava radnika pa je Prvi Maj dan pogibije ljudi koji su se borili da nam radni dan od 24 sata bude podijeljen na 8 sati rada, 8 sati odmora i 8 sati kulturnog obrazovanja.

Na našim prostorima obilježavanje Prvog maja više se veže uz roštilje i slavlje u prirodi, a manje se sjećamo historije i borbe za radnička prava, pa je zbog toga važno podsjetiti se zašto je ovaj dan bitan.