Alergija je jedan od najčešćih zdravstvenih problema od kojeg u svijetu pati više od 50 miliona ljudi

Za većinu ljudi dolaskom proljeća počinje najljepši dio godine, no za alergične na polen, ovaj period je najteži. Kod njih u ovo vrijeme počinje “sezona kihanja”, obilan bistar sekret, suzenje i crvenilo očiju, otežano disanje i kašalj. Kod nekih se javljaju i određene komplikacije na koži, najčešće u vidu svraba i crvenih pečata.

Alergija je jedan od najčešćih zdravstvenih problema od kojeg u svijetu pati više od 50 miliona ljudi. Potječe od grčke riječi “allos”(άλλος), što znači drugo, te “ergon” (έργον), što znači rad, te predstavlja nepravilno funkcioniranje imunog sistema. Alergija je otkrivena početkom 20. stoljeća, kada je austrijski doktor Clemens von Pirquet primijetio da neki njegovi pacijenti reagiraju na podražaje iz okoline, kao što su prašina, polen i hrana. Enorman je broj ljudi koji boluju od alergija, a imunitet čovjekovog organizma je sve slabiji.

U prošlosti alergije nisu postojale – zato što su se ljudi u to vrijeme hranili i liječili, isključivo, iz prirode, nisu poznavali konzerviranu niti genetski modificiranu hranu kao mi danas, a zrak nije bio zagađen.

Užurban tempo života, pojava fabrika, automobila i svega onog što nam je donijelo moderno doba, naučnici su detektirali kao uzročnike alergija.

Još jedna nus pojava, zasigurno, su paraziti koji ispuštaju otrove u tijelo čovjeka zbog čega jetra ne radi kako treba. Povezanost parazita s alergijama jedna je od rijetkih stvari s kojom su se složili naučnici i alternativni medicinari.

Neprijatelji parazita su pelin, crni orah i klinčić na bazi kojih se razvijaju lijekovi protiv alergija.

 Simptomi alergije

Od pojave alergije pate osobe s oslabljenim imunološkim sistemom. Simptomi, koji su najčešći su curenje nosa, kašljanje, kihanje, crvenilo i promjene na koži. Osobe koje pate od alergijskih oboljenja osjetljive su na bezopasne stvari poput prašine, polena, određene vrste hrane, ubod insekata, dlake mačke, psa i sl. Istraživanja su pokazala da je 4% odraslih, odnosno 6% djece mlađe od tri godine  alergično na hranu. Alergijska oboljenja manifestiraju se kroz tahikardiju, hipotenziju, vrtoglavicu, slabost, poremećaj svijesti, proširenje zjenica, napetost, strah, nemir, a u težim slučajevima može doći do kome. Osim na prirodne stvari, osobe mogu biti alergične i na određene lijekove poput antibiotika, anestetika, antituberkulotika, acetilsalicilne kiseline itd. Penicilin je najpoznatiji alergen među lijekovima.

 Vrste alergija

Alergijski rinitis – polenska hunjavica

Javlja se u ranoj fazi života, prvo kao akutni, a ako se pravilno ne liječi može prerasti u hronični alergijski rinitis. Hunjavica, kašalj, grebanje u grlu, crvenilo nosa, peckanje u očima samo su neki od simptoma alergijskog rinitisa.

Alergijski konjunktivitis  – alergijsko oboljenje oka

Sezonska vrsta alergije. Uzročnici mogu biti isti kao kod alergijskog rinitisa, s tim što su u ovom slučaju reakciji izložene oči, a ne respiratorni putevi.

Alergijska astma

Otežano disanje prvi je znak da s organizmom nešto nije uredu. Pošto su alergijska i nealergijska astma veoma slične najbolje je uraditi testove, da bi se postavila ispravna dijagnoza.

Alergijske bolesti kože dijele se na urtikariju (javlja se kao reakcija na hranu, lijekove i ujed insekata)  i atopijski (javlja se kod male djece, posebno kod novorođenčadi)  i kontaktni (upala kože koju mogu izazvati kozmetički proizvodi, biljke, razne hemikalije, metali dermatitis se još naziva ekcem, neurodermitis i endogeni ekcem

Ostale alergijske bolesti su:

Alergija na hranu (kikiriki, soja, mlijeko, jaja, jagode, genetski modificirana hrana)

Alergija na otrov insekta (mogu biti izuzetno opasne i dovesti čak do smrti)

Alergija na vakcine  i lijekove  (najčešće se manifestiraju kroz promjene na koži, a mogu izazvati u anafilaktički šok)

 Liječenje alergija

Za liječenje alergijskog  rinitisa dobro je svaki dan pojesti kašiku domaćeg meda.

Za jačanje imunološkog sistema dobro je svaki dan popiti po šoljicu čaja od ginsenga ili pupavice.

Popijte čaj od đumbira, žare, cimeta, te tako  liječite curenje iz nosa.

Crvenilo u licu može se liječiti umivanjem u čaju od bijelog ili crnog sljeza, koji prije upotrebe mora odstajati 12 sati.

U proljeće i ljeto možete koristiti i sok od maslačka, čiji cvjetovi se dobro izmiksaju u blenderu.

Kurkuma je omiljeni azijski začin, za kojeg se ispostavilo da djeluje antioksidativno, protuupalno, antivirusno, antibakterijsko, antimikotičko i antikarcinogeno.

Ljuta paprika pomaže otvaranju disajnih puteva.

Kako otkriti alergiju?

Alergiju ćete najbolje sami otkriti. Uostalom ko će bolje od vas znati koja hrana vam škodi, da li vas prašina podstiče na kihanje, zašto u proljeće uvijek otežano dišete.

U dijagnosticiranju alergija mogu pomoći podaci o nasljednim bolestima, prehrambenim navikama, lijekovima i sl. Postoje tri vrste testova:

Kožni test-ovi testovi provode se na unutrašnjoj strani podlaktice, a ponekad i na leđima. Razlikujemo:

Test uboda (prick)-ubodnom lancetom u organizam se unose čestice raznih alergena;

Test grebanjem (scratch)-analizira se osjetljivost organizma na lijekove

Test kontaktnim načinom-analizira se reakcija na različite kontaktne alergene (metale, formalin, epoksi smole i različite profesionalne alergene);

Provokacijski testovi-provode se u specijaliziranim klinikama, jer se reakcija na alergene provjerava na  sluznici nosa, bronhija, očiju ili želuca;

Krvne pretrage-postale su rutinski test u otkrivanju alergija.

Postoje dvije vrste krvnih pretraga, koji se mogu primjenjivati kod odraslih i male djece.

RIST (Radio-Immuno-Sorbent-Test)

RAST (Radio-Allergo-Sorbent-Test)