U posljednjih 20 godina neke namirnice su stekle kultni status superhrane, a iako stručnjaci ne opovrgavaju njihove dobrobiti, upozoravaju na oprez pri doziranju 

Ljudi su danas izuzetno svjesni utjecaja koje ono što jedemo ima na zdravlje, no pritom mogu zaboraviti na pravilo umjerenosti. To se posebno odnosi na tzv. superhranu, odnosno namirnice čiji se sastav smatra nutritivno superiornim.

Iako ih je dobro uključiti u prehranu, stručnjaci savjetuju oprez, jer je najzdravija prehrana ona koja se temelji na lokalnim namirnicama iz kraja odakle je pojedinac, a dnevni jelovnik treba biti što više raznolik.

Ovo su zdrave namirnice na čiji unos odnosno doziranje treba pripaziti:

Mrkva

Ova je namirnica prepuna betakarotena, što naša tijela pretvaraju u vitamin A. Iako ne postoji višak vitamina A, nažalost višak karotena može uzrokovati karotenemiju, stanje u kojem koža tijela postaje žućkasta. Ako vam se to dogodi, sigurno ste pretjerali s namirnicama bogatim betakarotenom, kao što je mrkva.

Kombucha

Kinesko piće koje je osvojilo lifestyle i gastro gurue ima brojne dobrobiti za probavu, a kaže se da povećava broj dobrih bakterija u crijevima. Međutim, kombucha sadrži i spoj nazvan FODMAP, nusprodukt fermentacije kvasca koji, ako se konzumira u velikim količinama, može uzrokovati nadimanje i probavne smetnje.

Voda

Stalno se ponavljaju savjeti kako treba piti više vode, no ako je vaš unos dovoljan, tada nema potrebe za pretjerivanjem. Previše vode može stvoriti neravnotežu elektrolita snižavanjem razine natrija. Natrij je važan, jer balansira razinu tekućine unutar i izvan stanica.

Kada pretjerujete s vodom, tada u stanice ulazi previše tekućine te počnu bubriti. Sad zamislite da se to bubrenje počne odvijati u mozgu – to može biti kobno. Osim toga postoji opasnost i od prestanka rada srca i bubrega, nastanka endema na plućima…

Rizik je još veći ako se u kratkom vremenu popije veća količina vode, nekoliko litara. Bubrezi tada nisu u mogućnosti svu tu silnu tekućinu pretvoriti u mokraću i izbaciti iz tijela.

 Avokado

Avokado sadrži vlakna i puno vitamina. Također vam može pomoći da snizite loš holesterol (LDL) i održavate stanice zbog visokog sadržaja mono zasićenih masti. Ali mast i dalje ostaje masna. Jedan avokado sadrži 240 kalorija, a unos tih masnoća može dovesti do problema sa začepljivanjem krvnih žila. Nutricionisti savjetuju da se avokado jede maksimalno tri puta sedmično i to ne više od jednog odjednom, piše 24sata.hr

Cvekla

Ova je namirnica sjajan izvor vitamina i minerala. Sadrži i mnogo oksida koje vaše tijelo pretvara u nitrate što vam može pomoći sniziti krvni tlak. Oni se tada pretvaraju u nitrozamine koji se nalaze i u mesu, što znači da mogu povećati šanse za razvoj bolesti. Zbog toga bi moglo biti najbolje izbjegavati kombiniranje velikog unosa cikle i crvenog mesa.

Špinat

Špinat je sjajan izvor bjelančevina, vlakana, vitamina i minerala te pomaže u očuvanju vida. No, istovremeno špinat sadrži i velike količine oksalata, tvari koja pospješuje stvaranje bubrežnog kamenca zbog čega ga treba jesti umjereno, piše wall.hr

Soja i njeni derivati

Soja je bogata hranjivim tvarima, uključujući vitamin B, vlakna, kalij, magnezij i visokokvalitetne bjelančevine. Smatra se kompletnim proteinom, jer sadrži svih 9 esencijalnih aminokiselina koje tijelo ne može stvoriti. Ali ako ste nedavno promijenili način prehrane zbog problema sa štitnjačom, pazite: soja može ometati hormonske lijekove koji se koriste za liječenje hipotireoze.

Chia sjemenke

Iako su chia sjemenke prodavane kao superhrana zbog visokog sadržaja omega-3, do sada nisu pronađeni dokazi o njihovim zdravstvenim koristima, posebice u vezi s kardiovaskularnim bolestima. Omega 3 sadržan u chia sjemenkama teže je apsorbirati nego primjerice onaj iz lososa, pa bi da bi dobili jednaku količinu omege kao i iz ribe trebali pojesti čak 100 grama chia sjemenki. No, budite svjesni da 100 grama chia sjemenki sadrži oko 500 kalorija, što je približno isto kao i hamburger.