Karijeru započetu u Tuzli nastavila je prije skoro 30 godina u Norveškoj. Dr. Sabina Hauge je specijalistkinja otorinolaringologije, koja već duži niz godina istražuje zdravi stil življenja. Za Ladies In otkriva put stjecanja savremenih navika

Piše: Elma Zećo; foto: Muamer Kolar

– Temelj svake nauke su promatranja. Ona nam omogućavaju da uočimo povezanost posljedice s uzrocima. No, bio naučnik ili ne, čovjek kao ljudsko biće isto tako polaže pravo na vlastite zaključke dobijajući ih kao rezultat ličnih eksperimentiranja, koja mu opet daju priliku da zadrži nadzor nad svojim životom. Preuzimanjem odgovornosti za vlastiti život produbljujemo saznanja o sebi i svijetu u kojem živimo. Sve počinje sa senzibilitetom prema svakodnevnici – kaže dr. Sabina Hauge na početku razgovora za Ladies In.

Njenu karijeru prožimaju specijalizacija otorinolaringologije i izučavanje zdravog stila življenja. Skoro 30 godina živi u Norveškoj, gdje je 90-ih stigla iz Tuzle. Ka opredjeljenjima su je, kako stvari stoje, usmjeravale jednostavne priče iz djetinjstva.

Moja djetinja radost budila se s danom. Slušala sam krckanje kafe u crvenom ibriku s tačkicama, osjetila njen miris kao i miris ruža u ružičnjaku ispod prozora moje nene Paše u Bosanskom Šamcu. Pamtim njenu sestru, našu dragu tetku Safiju u Gradačcu. Na malom crnom šporetu na drva krčkala se kafa, kipjelo mlijeko, a u rerni u tepsiji pekla pita od tikve. To je to. Počelo je s mirisima, s njima sve zapravo i počinje, mada se često zaboravljaju i ukusi i audiovizuelni doživljaji.

  Vitalna energija

Kako veliki broj ljudi danas želi da ima bolje zdravlje i da se posveti zdravijem životu, tražimo objašnjenje šta to, zapravo, znači zdravo živjeti.

To za mnoge znači da imaju dodatni višak energije tokom dana, bolji san, da izbjegnu da budu bolesni i da imaju dobru prehranu. Dobro zdravlje ne znači samo biti mršav ili jak, što su tipični opisi u medijima. Zdravlje je također osjećaj da smo ispunjeni zdravom radošću i da se realiziramo u svom životu sa svim našim idejama i pred sebe postavljenim ciljevima. To je univerzalna želja svih ljudi, međutim, nije mnogo onih koji su motivirani da urade adekvatne promjene. Nekada i zbog straha od novog. Ključ uspjeha je u napredovanju u malim koracima.

Iako je svakom čovjeku potrebno vrijeme da spozna šta prija njegovom organizmu, dovoljan unos vode, hrane koja sadrži punovrijedne hranljive sastojke kao i fizička aktivnost uvijek su dio programa zdravog stila življenja. Ovakav sistem ima pozitivan utjecaj na zdravlje i na vanjski izgled.

– Poznato je da se zdravi izgled kože, koja sija i ima lijepu boju, manje bora, ne postiže bilo kojom kremom na svijetu, već je rezultat zdrave ishrane – ističe dr. Sabina, pojašnjavajući u nastavku da su loše pripremljena hrana i stres povezani s ranijim starenjem, srčanim oboljenjima, staračkim dijabetesom, depresijom, problemima sa zglobovima i gojaznošću.

I kao doktorica i kao osoba sa svjesnim odnosom prema životu, Sabina s velikim interesom prati istraživanja naučnika u Norveškoj, te je prijatno iznenađena interesom Norvežana za zdravu hranu. Saznajemo da je interes za nju eskalirao oko 2000. godine. Osvještavanju su velikim dijelom doprinijeli i norveški kuhari, koji su dobili mnogo zvjezdica na gastronomskoj svjetskoj sceni i učinili pri tome lokalnu hranu primamljivom.

Sabina najviše primjenjuje makrobiotski pristup životu s fokusom na vitalnu energiju.

Makrobiotički pristup ishrani je potpuno prirodni s ciljem vraćanja tijela u optimalnu ravnotežu, koja treba da osigura pravilno i zdravo funkcioniranje organizma. Pad vitalnosti očituje se na različite načine, vidljivi su loš apetit, teško ustajanje iz kreveta, nagle promjene raspoloženja, oscilacije energije, netolerantnost, nefleksibilnost, izostanak smisla za humor, nesanica, usamljenost, loš libido…, dok se također može odraziti i na pokretljivost tijela, zglobova kao i sposobnost prilagođavanja klimatskim promjenama. Gubitak vitalnosti važno je uočiti na vrijeme i djelovati. Pristup svakoj osobi treba biti individualan upravo zbog činjenice da su i vitalni potencijali isti takvi.

Na principu yin i yang drevne istočnjačke filozofije, koja spajanjem suprotnosti postiže jedinstvo, počivaju temelji makrobiotike. Yang predstavlja pozitivni muški princip, snagu i odgovara slanoj prženoj hrani, dok yin predstavlja negativni, ženski princip, nježnost i odgovara slatkoj, kuhanoj i mliječnoj hrani. No, ove ekstreme treba izbjegavati. Ravnoteža je negdje u sredini, i to u ishrani, govori dr. Sabina, u kojoj ćemo upotrebljavati cjelovite žitarice, prvenstveno rižu, mahunarke, hermetizirane sojine produkte, voće i povrće. Napominje važnost korištenja organski uzgojenih ekoloških proizvoda, te izbjegavanje onih onečišćenih hemikalijama i aditivima. To je, podrazumijeva se, danas veoma teško, uzimajući u obzir da se svake godine oko 1000 novih hemikalija pojavljuje na tržištu.

Sve materije se akumuliraju u ljudskom tijelu, a računa se da jedna osoba može imati oko 400 do 800 hemikalija nataloženih u svom organizmu. Istraživanja ukazuju na činjenicu da mnoge od ovih hemikalija mogu dovesti do neuroloških oboljenja, Parkinsove bolesti, Alzheimera, depresije, raka, hormonalnih poremećaja, migrene, alergija, astme, reproduktivnih oboljenja i gojaznosti. Ukoliko ste u mogućnosti, kupujte hranu i preparate za njegu kože i kose na ekološkoj bazi, izbjegavajte proizvode od plastike, kupujte djeci igračke napravljene od drveta i bacajte opasne materije na specijalno određena mjesta.

Klimatske promjene

Među trendovima koji nose obilježja zdravog stila življenja također je evidentan porast konzumacije biljne hrane. Zanimljivo je da je The Econimist objavio da je rastući interes u svijetu za biljno baziranu hranu posljedica fleksitarijanizma (više biljne hrane, manje mesa) kao i toga da je bivši Googleov direktor Eric Schmidt 2016. godine biljno bazirane mesne nadomjestke nazvao svjetski najvažnijim tehnološkim napretkom.

– Istraživanja su pokazala da se moraju uraditi dramatične promjene u proizvodnji mesa kako bi se izbjegao klimatski kolaps. Posljedica velikih klimatskih promjena je da se posljednjih desetak godina širi paradoksalna kriza – gojaznost opasna po život. Danas od pothranjenosti pati 795 miliona osoba na globalnom nivou, a 1,9 milijardi odraslih i 41 milion djece ispod 5 godina od gojaznosti. Podaci brzo rastu i dobijaju epidemijske razmjere. Eksperti smatraju da je uzrok ovakvih podataka kombinacija globalizacije i siromaštva.

Dobra probava se smatra osnovom zdravstvenog stanja. Za probavu je važna bakterijska flora u crijevima, čiji sastav ovisi o životnom stilu. Razlog zašto mnoge ljude muče stomačni problemi poput nadutosti, krčenja crijeva ili bolova, ogleda se u premalo takozvanih dobrih bakterija.

–  Prevencijom, ili povećanjem unosa vlakana u hrani, jedući namirnice kao što su povrće i voće, namirnice bogate antioksidantima, mineralima, vitaminima i drugim važnim sastojcima koji povećavaju imunološku odbranu protiv infekcija izazvanih patogenim bakterijama, možemo učiniti mnogo. Kao i uvijek, za svakodnevnu ishranu se preporučuje izbor raznovrsnih i svježih namirnica, a uz sve ovo je važno unositi i dovoljno vode. Veliki potencijal leži u svježem povrću, voću i travama. Naprimjer, kuhani kupus – crveni, zeleni ili kineski, predstavlja izvor vitamina K neophodnog za krvotok i rast kostiju. Sirov obiluje glukozinolatima, koji se za vrijeme žvakanja pretvaraju u tvari poznate po tome što sprečavaju razvoj mnogih vrsta raka. Procesom kiseljenja, skrob i šećer u kupusu se pretvaraju u kiselinu enzimatskim djelovanjem bakterija mliječne kiseline. Nivo enzima se povećava tako da kiseli kupus dobija antibiotska svojstva, a bakterije mliječne kiseline, koje su dobre za naš organizam, zauzimaju mjesta onih koje su štetne. Tako se stvara ravnoteža crijevne flore i jača imunološki sistem.

 Dugine boje

Direktorat za zdravlje u Norveškoj preporučuje pet porcija povrća i voća svaki dan, od toga pola treba biti povrće. Formula za praćenje namirnica koje trebamo uvrstiti u pet najzdravijih je slika dugine boje. Različite boje povrća i voća govore o prisutnosti različitih supstanci u njima i njihovom utjecaju na naš organizam. Stav Direktorata za zdravlje su i sljedeće vrijednosti vitamina i minerala na dnevnoj osnovi za zdrave odrasle osobe s normalnim fizičkim aktivnostima: vitamin A – 900 mcg, vitamin C – 75 mg, vitamin D – 10 mcg, vitamin E – 8 mg.

–  Šta je važno dok jedemo? Trebamo biti opušteni i smireni, te jesti s onima koji nas čine sretnim i zadovoljnim, u ambijentu koji pruža zonu komfora – poručuje na kraju dr. Sabina Hauge.