Francuzi 19. stoljeća boemima su zvali Rome za koje su vjerovali da dolaze iz Bohemije,
regije u Češkoj. Njihov nekonvencionalan način života, nevezanost za posjedovanje
materijalnih dobara, život na ulici „od danas do sutra“, posvećenost duhovnosti, umjetnosti, prvenstveno muzici, sve to etiketirano je kao boemština i izazivalo je zgražanje ćudorednih europskih snobova, građana i malograđana toga doba.

Opera “LA BOHEME” bit će premijerno izvedena u Narodnom pozorištu u Sarajevu, 23.03. dok se prva repriza očekuje dva dana poslije.

Kada su umjetnici, što silom prilika, a što vlastitim odabirom počeli prakticirati sličan životni stil, uz predrasude „normalnih“ ljudi, naslijedili su i etiketu – boemi.

Henry Murger, po čijem su romanu La Boheme, prizori iz umjetničkog života Giuseppe Giacosa i Luigi Illica napisali libretto, a Giacomo Puccini skladao operu, u predgovoru svog romana piše kako je želio baciti adekvatnije svijetlo na one koji vode boemski život i koje puritanci svijeta premalo poznaju, koje puritanske umjetnosti ozloglašavaju, koje napadaju svi plašljivi i ljubomorni mediokriteti.

Murger uzdiže boeme na pijedestal beskompromisnih i zaigranih boraca za istinu i ljepotu. Naziva ih sanjarima. Zapravo, naziva NAS sanjarima. Svi mi koji vam pripremamo ovu predstavu pomalo smo nalik na lirske persone iz ove opere. Pjevamo, plešemo, glumimo, najžešće što možemo, ne bismo li vam skrenuli pažnju sa svega onoga što nije ljubav. IVAN LEO LEMO, reditelj