“Uvijek sam maštao o karijeri pisca. Zamišljao sam veliko imanje s mnogo životinja. Olovku, papir, mir i mnoštvo svojih djela. Ali, igrom prilika profilirao sam se na drugu stranu. DNK me odveo na put na kojem sam danas. S obzirom na zanimanja mog oca i djeda logičan slijed bio je postati modni dizajner”

Piše: Indira Delić; foto: Muamer Kolar i Elman Omić

Dok su se sunčeve zrake nespretno probijale između oblaka prvog mjeseca ove godine, a promrzli građani užurbano trčali na svoja odredišta, ekipa našeg magazina odlaskom u atelje poznatog bh. dizajnera Adnana Hajrulahovića Haada odlučila je razbiti zimsku monotoniju i iz ovog impresivnog malog modnog carstva donijeti pozitivnu, vedru i uspješnu bh. priču.

 Snaga gena

Uz bosansku kafu, okruženi našim tradicionalnim motivima, tkaninama od najfinijeg materijala, stotinama crteža sa sjajnim siluetama, počeli smo razgovor s Haadom, sinom zlatara, unukom krojača i frizera.

U svijet mode, dizajna, kreativnog rada ušao je sasvim slučajno prije 18 godina.

Uvijek sam maštao o karijeri pisca. Zamišljao sam veliko imanje s mnogo životinja. Olovku, papir, mir i mnoštvo svojih djela. Ali, igrom prilika profilirao sam se na drugu stranu. DNK me odveo na put na kojem sam danas. S obzirom na zanimanja mog oca i djeda logičan slijed bio je postati modni dizajner – riječi su kojima je Adnan otvorio svoju priču.

Iako je danas u samom vrhu bh. dizajna, njegovi počeci nisu bili nimalo laki. Zbog manjka novca šanse za uspjeh bile su male, no velikim talentom, hrabrošću i upornošću ovaj je Maglajlija ostvario svoje snove. Danas se njegove kreacije nose kako u našoj zemlji tako i u svijetu.

– Nedavno sam u razgovoru s prijateljicom iz Amerike komentirao da je situacija prije 18 godina, što se tiče našeg posla, bila posve drugačija. Sjećam se da sam na svoju prvu veću reviju Alma de la Tierra (Duh zemlje) iz Maglaja krenuo autostopom noseći kolekciju. Nikoga nisam imao iza sebe, krenuo sam od nule. Od prvog trenutka sam se trudio kako bih zaradio za život. Sve je to tada za mene bilo prihvatljivo. Znao sam koji mi je cilj i kojim putem želim ići. Ne vjerujem da bi se danas mladi ljudi odvažili na takav put, kroz trnje do zvijezda.

 Djedov učenik

Adnanov djed Akif bio je poštovani građanin Maglaja, krojač od koga je i naslijedio ljubav prema tkanini, materijalima i dizajnu.

U mojoj porodici svi su učestvovali u stvaranju ljepote i imali su estetsko izražavanje. U kući mog djeda Akifa svi su znali šiti. Moja majka nije bila krojačica po struci, ali je izrađivala prekrasnu odjeću za mamu i tetku. Ta tradicija je ostala u genima. Djed je bio omiljen u Maglaju, nažalost umro je kada sam imao deset godina. Prije 15-ak godina, kada sam posjetio jednog krojača, nekada učenika mog djeda, uzevši makaze da prerežem tkaninu u njegovom salonu, on me je počeo ružiti rekavši da ih pogrešno držim, baš kao i moj djed Akif. Poslije smo se dugo smijali tome i komentirali kako su geni čudo. U genima neke stvari ponesemo, a nismo ih ni svjesni – prisjetio se zanimljive anegdote Haad.

Adnan već godinama živi u Sarajevu. Iako porijeklom iz Maglaja, rođen je u Doboju zbog toga što je ovaj susjedni grad imao svoje porodilište.

Veliki sam patriota, koji voli prostor u kojem sam živio. Ono što ću, definitivno, uvijek biti, pa i kad ne budem živ, to je Maglajlija. To su stvari koje vas definiraju. Ponosan sam na svoj multikulturni grad. Iako je to jedna mala sredina, učila nas je životnim kvalitetima. Sve što sam ponio, ponio sam iz Maglaja, iz svoje kuće. Danas je sve drugačije. Rastu neke druge generacije. Sada u svoj gradić navratim u posjetu rođacima i prijateljima. Moj dom je u Sarajevu – kazao je Haad, čija je prekretnica u karijeri bila njegova prva revija na sedmici mode u Sarajevu.

Sve svoje dizajnerske uspjehe brojim od kolekcije Alma de la Tierra, tada sam shvatio da imam šta ponuditi.

Većina dizajnera, kako naših, tako i stranih, posvećena je ženskoj modi. Pitali smo Haada zašto je to tako.

Mnogo više je mogućnosti i više žene ulažu u modu. Većina muškaraca ima malo konzervativnije stavove po pitanju odijevanja i manje potrebe nego žene – pojasnio je, dodavši da inspiraciju umjetnik ili ima ili nema.

– Inspiracija traje dok god ima energije i života. To vam je životna energija koju ste udahnuli kad ste se rodili. Svoju inspiraciju pronalazim u historiji BiH, u baštini našeg društva i osjećam potrebu da društvu trebam vratiti identitet u smislu da znamo ko smo, otkad sežemo i čemu stremimo. Moja misija je pokušati govoriti o stvarnom identitetu.

Njegove police krase brojne nagrade, no u posebnom sjećanju ostalo mu je priznanje AzianLinc za najboljeg dizajnera i dizajn u taji svili 2005. godine. Kolekcije je prezentirao na revijama u Bangkoku, Beču, Düsseldorfu, Beogradu, Zagrebu, Svetom Stefanu, Tirani… Njegovom revijom San o Katarini 2008. godine otvoreni su Dani kulture Evrope u Beču u čuvenoj Bečkoj vijećnici.

U ovoj vijećnici sam kao jedini dizajner svijeta imao reviju. Tada su domaćini bili gradonačelnik Beča i ministar Austrije. Divno iskustvo. Tada shvatite da ste vani više priznati nego kod kuće.

Poznata svjetska glumica Angelina Jolie u svom ormaru posjeduje također Haadovu haljinu inspiriranu srednjim vijekom i nesretnom sudbinom čuvene bosanske kraljice Katarine Kosače.

Svim svojim klijentima pristupam jednako. Nemam osjećaj šta to znači poznata ličnost. Ljudima nikada nisam pristupao s te strane. Dizajner sam koji od običnih ljudi stvara zvijezde. U svojoj karijeri imao sam priliku upoznati veliki broj ljudi ostvarenih u svojim profesijama. Iskreno ne bih nikoga posebno izdvajao. Ali, moram vam kazati da ne postoji javna osoba u BiH koja barem jednom nije obukla moju kreaciju – kaže Adnan.

Nedavno je u sarajevskoj Vijećnici predstavio i novu kolekciju Elizabeta Bosanska. To je modno-artistička priča o našem identitetu i kontinuitetu kroz lik jedne snažne žene, koja je dokaz da je na ovim prostorima pripadnica ljepšeg spola uvijek imala važno mjesto u društvu.

Bosna ćilimom zastrta

Haad se ne bavi trendom, jer je moda vječna. Ono što je lijepo, kaže, bit će lijepo i danas i za 100 godina. Rukovodi vrijednim timom s kojim zajedno radi 365 dana u godini. To najbolje govori o količini posla i potražnji njegovih modela.

– Uvijek se radi, samo se boje konca mijenjaju. U planu je da Elizabetu Bosansku predstavimo u Hrvatskoj i Švicarskoj. Želimo ispričati priču o našoj BiH. Moram istaći da podržavamo i našu privredu. Ponosan sam na našu priču o kolekciji Bosna ćilimom zastrta. Tu smo plasirali mnogo proizvoda. Marama je naišla na najbolji plasman. Ne postoji zemlja svijeta u koju nije otišla. Pored marame, u asortimanu imamo i kravate, majice, dres, kapu, haljinu, torbu, ceker, jastuk i futrole za mobitel na prigodnoj vitrini, a sve s motivom bosanskog ćilima. Otvorena je mogućnost narudžbe cijele vitrine za suvenirnice i trgovine. Ove proizvode možete nabaviti u svim knjižarama Svjetlost komerca, u sarajevskoj Vijećnici, te na aerodromu. U narednom periodu predstavit ćemo i kozmetičku liniju inspiriranu rijekama u BiH.

Haad je i porodično ostvaren čovjek, suprug i otac dvoje djece. Njegova supruga Edita, poznata bh. šminkerica i direktorica brenda koji baštini, velika mu je podrška u poslu.

Moj djed Akif često je znao govoriti: “Iza igle hlada nema, iza lopate se nađe”. Prije nisam shvatao tu poslovicu, no s godinama sam shvatio šta je time htio reći. Posao dizajnera je posao koji se radi 24 sata. Često mi moji prijatelji znaju kazati da je luksuz biti uspješan u poslu, graditi karijeru i imati porodicu. Iskreno, mišljenja sam da je porodica bazna stvar. Moja porodica je često znala ispaštati zbog posla, ali trudimo se živjeti u simbiozi razumijevanja – ispričao je Haad, koji bi volio da ga pamte kao njegovu majku.

Veoma sam ponosan kada sretnem ljude koji o mojoj majki Nađi i nakon 30 godina imaju najljepše riječi. Volio bih da i mene pamte po tome što sam bio dobar čovjek. Nadam se da će moje ime ostati urezano u historiju bh. scene.