Svoje godišnje odmore Vanja planira prema datumima održavanja karnevala, gdje je čekaju pozitivni ljudi koji djeluju kao melem za dušu

Piše: Elma Zećo

Možda bismo na prvu nehajno pomislili da se radi o hobiju, ali kada saslušate priču Vanje Iličić, voditeljice i urednice u programu BH Radija 1, ništa drugo ne možete zaključiti nego da je biti karnevalista zapravo stil življenja.  

Širenje prijateljstva

Vanja Iličić svoje godišnje odmore planira prema karnevalima i ona već sada zna gdje će biti iduće godine. Kada se prisjeti svog djetinjstva i straha kojeg je osjećala svaki put kada ugleda u skladu s tradicijom poklada nagarvljene čorjake, ni sama ne može vjerovati da se takav preokret mogao desiti. Ali, reći će, da je ovdje pronašla ono što je tražila kroz život.

– Različiti ljudi dolaze na karnevale, međutim, sve njih bih stavila pod jedan pojam – pozitivne ljude. Karneval simbolizira širenje prijateljstva. Danas imam širok krug prijatelja iz cijelog regiona. Rado ih ugošćujem u Sarajevu i pokazujem im naše ljepote. Karneval je također kompromis i godina, i ukusa, i ideja – pojašnjava Vanja suštinu ove manifestacije. 

Vanjina karnevalska priča počela je prije osam godina na radnom zadatku u Čapljini, jedinom bh. gradu koji je član Federacije evropskih karnevalskih gradova. Prenoseći karneval za matični radio kao nekom magijom susreti s karnevalistima završavaju s pozivnicom solinskih karnevalista za dolazak na Bolski, danas Brački ljetni karneval.

– Kao dio grupe Cirimigini, tada sam se prvi put našla u karnevalskoj povorci. Imala sam tremu kao da se radi o pozorišnoj predstavi – prisjeća se naša sagovornica, danas već počasna članica Karnevalske udruge Veseli oldtimeri iz Rijeke s kojima putuje na karnevale u regionu, a i dalje.

– Moji prijatelji karnevalisti iz Rijeke promijenili su moj život. Oni su melem za moju dušu i punjač mojih baterija.

Moj Rio de Janeiro

U regionu je sve više karnevala koji mogu biti prepoznati kao turistička manifestacija. Dok BiH ima svoje tradicionalne karnevale koji su, uglavnom, lokalni, susjedna Hrvatska, između ostalih, njeguje međunarodni Riječki karneval na kojem se pojavi i po 10.000 ljudi pod maskama. Sve brojniji karnevali u Srbiji atraktivna su turistička manifestacija, ne zaostaje ni Crna Gora, gdje, naprimjer, Budva ljetnu sezonu otvara karnevalom, a svi se dive i makedonskim kostimima.  

Vanja sa svojom ekipom ne stiže obići sve karnevale, jer nema toliko godišnjeg odmora, no zasigurno joj nikada ne promiču oni najdraži.

– Obavezno idem na Riječki karneval za koji uzimam drugi dio godišnjeg odmora zimi. Ljeti sam uvijek na Bračkom ljetnom karnevalu koji traje nekoliko dana, a nastojim otići i na karneval u Šapcu. Uz ove, sljedeće godine namjeravam posjetiti karnevale u makedonskim gradovima Strumici i Prilepu, te karneval u Pančevu, gdje još nisam bila.

Obilazeći karnevale u različitim zemljama shvatila je da joj je na svim ovim događajima lijepo zahvaljujući prijateljima karnevalistima.

– Rio de Janeiro mi je svugdje gdje su i oni!

Na naše pitanje da li čovjek može biti star za karneval, na kraju odgovara:

– Dok čovjek može hodati sam na svojim nogama i plesati, on može biti karnevalista.

Izrada kostima

Biti karnevalista nije nimalo jeftino. To ne podrazumijeva samo putovanja, nego i šivanje domišljatih kostima.

Sumnjam da bih izdvojila novac za odjevni predmet u svakodnevnom životu koliki izdvajam samo za šivanje kostima, a da ne spominjem materijale. Ali, to vrijedi svih onih emocija, pjesme, plesa, nezaboravnog druženja.