Naša je uspješna sagovornica Medicinski fakultet završila u Sarajevu 2001. godine, a kako kaže medicinu, kao jedan od težih studija, izabrala je jer voli izazove. Za konačnu odluku o životnom pozivu inspirirale su je humanost, kao i komunikacija s ljudima. U medicini je pronašla oboje. Kako je, ipak, željela specijalizirati granu medicine koja je hirurška, a istovremeno i nježna za ženu, te joj ostavlja prostora za porodicu, oftalmologija je bila odličan izbor

Razgovarala: Lejla Lojo-Karamehmedović

Foto: Edvin Kalić

Očna klinika Svjetlost, regionalno najuspješnija oftalmološka klinika, ove godine slavi veoma važnu godišnjicu, čak 20 godina postojanja. Mada je prva „Svjetlost“ osnovana i otvorena u Zagrebu (osnovao ju je prof. dr. sc. Nikica Gabrić, op.a) i sarajevska „Svjetlost“, otvorena u junu 2011. godine, podjednako parira svojim zagrebačkim kolegama. A za uspješne operacije, ali i odgovornost njenog tima, medicinske novitete, stručna usavršavanja i edukacije brine se medicinska direktorica Melisa Ahmedbegović Pjano. O tome svjedoči i specijalno priznanje za razvoj klinike koje joj je uručeno na svečanom obilježavanju 20. rođendana „Svjetlosti“ u Zagrebu.

Naša je uspješna sagovornica Medicinski fakultet završila u Sarajevu 2001. godine, a kako kaže medicinu, kao jedan od težih studija, izabrala je jer voli izazove. Za konačnu odluku o životnom pozivu inspirirale su je humanost, kao i komunikacija s ljudima. U medicini je pronašla oboje. Kako je, ipak, željela specijalizirati granu medicine koja je hirurška, a istovremeno i nježna za ženu, te joj ostavlja prostora za porodicu, oftalmologija je bila odličan izbor.

Melisa je ekipu našeg magazina ugostila u svom officeu, te s velikim osmijehom na licu govorila o poslu, kolegama i pacijentima. Nama je to bio jasan znak da smo naišli na damu koja istinski voli svoj poziv, ali i živi svoj životni san.

Gdje ste se zaposlili po završetku medicine i otkud danas u Klinici Svjetlost?

– Moje prvo zaposlenje bilo je na Klinici za očne bolesti u Sarajevu gdje sam i završila specijalizaciju, magisterij i radila kao specijalista do 2011. godine. U to doba nije bilo lako napustiti klinički centar, državni posao i svoje saradnike, ali sam se hrabro odvažila na takav korak zahvaljujući vjeri u viziju profesora Nikice Gabrića koji je te godine otvarao privatnu oftalmološku ustanovu u Sarajevu. Ova sarajevska Svjetlost nastala je kao prvi ogranak svoje matične kuće, Specijalne bolnice za oftalmologiju Svjetlost u Zagrebu.

Kako je teklo Vaše dalje usavršavanje?

– Dolaskom u Svjetlost, prošla sam kroz intenzivnu edukaciju, u smislu rada s najnovijim svjetskim tehnologijama u oftalmologiji. Pod mentorstvom kolega iz Zagreba, zakoračila sam u svijet refraktivne hirurgije. To je i danas moja osnovna preokupacija iz koje sam odbranila doktorsku disertaciju. Osim novih tehnika, usvojila sam također i doktrinu pristupa pacijentu, svojstvenu Svjetlosti zbog koje ona i jeste regionalni brend. Zato su do danas zasvijetlile i naše klinike u Splitu, Banja Luci, Novom Sadu i Budvi. Dakle, Svjetlost je najveći oftalmološki lanac u širem regionu u kojem pacijenti mogu dobiti kompletnu dijagnostiku, terapiju i operativne zahvate koji prate svjetske trendove. Potvrda svega toga je 20 godina tradicije, čiji je jubilej obilježen početkom ove godine u Zagrebu sa više od 700 prisutnih i velikim brojem visokih zvaničnika. Veoma sam ponosna da mi je tom prilikom moj šef i učitelj, profesor Gabrić uručio posebno priznanje za doprinos razvoju Klinike Svjetlost u Sarajevu zajedno s mojom dragom kolegicom dr. Almom Biščević.

Ukoliko smo dobro informirani, tokom karijere obavili ste 4.500 operacija skidanja dioptrije. Kakav je osjećaj živjeti sa spoznajom da ste tako velikom broju ljudi vratili vid? Šta Vam prvo kažu nakon operacije?

– Naravno da sam ponosna na veliki broj obavljenih zahvata do sada, ali na to gledam više kao nagradu za uloženi veliki trud i rad u proteklim godinama, te kao podsticaj za još veću brigu i prenošenje iskustva na mlađe kolege. Nakon obavljenog zahvata pacijenti su najprije oduševljeni lakoćom same procedure s obzirom da im se objasni svaki sljedeći korak i često operacija protiče čak u opuštajućem razgovoru. Najemotivnije su, ipak, prve jutarnje kontrole kada pacijenti opisuju svoje doživljaje nakon što su ujutro otvorili oči i ugledali svijet oko sebe. Česte su tada i suze radosnice i zagrljaji između nas koji nikoga ne ostavljaju ravnodušnim. Pojedini su rekli da im je to jedan od najsretnijih dana u životu ili da im je to najbolja investicija u sebe. Često dolaze sa svojim najbližim u želji da i njih pregledamo i preporučuju nas svojim prijateljima.

Je li korekcija dioptrije ujedno i najtraženiji hirurški zahvat u Vašoj klinici?

– Uz lasersku korekciju dioptrije među najtraženijim zahvatima je i operacija mrene. Istu radimo s ugradnjom najkvalitetnijih leća čiju dioptrijsku vrijednost za svakog pacijenta posebno izračunavamo kompjuterski s visokim procentom tačnosti. Osim standardnih, imamo veliko iskustvo i s ugradnjom multifokalnih leća koje preporučujemo pacijentima koji se žele riješiti staračke dalekovidnosti i vidjeti na blizinu bez naočala. Radimo i visokosofisticirane zahvate očnog dna tj. vitrektomije, a u skladu s današnjim trendovima, dosta su traženi i estetski zahvati na kapcima.

 Iz Vašeg iskustva, koliko dobro Bosanci i Hercegovci vide, odnosno ne vide?

– U zadnje vrijeme sve je više osoba koje dolaze na preventivne preglede i raspituju se o mogućnostima unapređenja svog vida, međutim, nikad nije dosta apela za redovnim kontrolama očnog dna kod pacijenata s dijabetesom, očnog tlaka kod glaukoma, te dioptrije kod male djece i sl. Naime, ovo su situacije u kojima se ponekad pacijenti jave kasno.

Koliko nam savremena tehnologija (konstantno gledanje u mobitele, tablete, računare) narušavaju vid?

– Dugotrajno gledanje u računare, mobitele i sličnu tehnologiju može dovesti do tzv. Sindroma kompjuterskog vida. Radi se o problemu umornih ili crvenih očiju, osjećaju žuljanja ili pijeska u očima, zamagljenom vidu i sl. Sve je to rezultat isušenosti površine oka i narušene kvalitete suznog filma. Zato su potrebni češće treptanje, česte male pauze pri radu kao i dodavanje umjetnih suza više puta na dan.

Koliko vam posao olakšavaju sva savremena postignuća, razvoj medicine i medicinske opreme, te koliko toga je dostupno u našoj zemlji?

– Uz znanje i iskustvo koje posjeduju naši liječnici, savremena oprema nam olakšava i ubrzava put do konačne i tačne dijagnoze. Praktično, u većini slučajeva pacijent u jednom danu, bez dodatnih narudžbi, može dobiti sve pretrage i podrobnu informaciju koja je najbolja terapijska procedura za njegov slučaj. Trudimo se isti mu dati na njemu razumljiv način i iskreno mu objasniti šta može očekivati.

Je li Vam kao ljekaru teško emocije ostaviti po strani i pacijentu saopćiti da mu nekada ne možete pomoći?

– Rijetko bude situacija u kojima je, bez obzira na dugogodišnju praksu, zbilja teško saopćiti pacijentu da mu se u tom trenutku ne može pomoći, ali uvijek naglašavamo da medicina brzo napreduje krupnim koracima i da u budućnosti može biti rješenja i za njihove probleme.

Medicina važi za najhumaniju oblast. Koliko je medicina, a samim tim i ljekari, humana u ovom vremenu u kojem živimo?

– Medicina će uvijek biti najhumanija nauka. No, ljekari su ti koji svojim znanjem i stalnim usavršavanjem doprinose poboljšanju zdravlja, a svojim pozitivnim i otvorenim pristupom nerijetko izazivaju osjećaj povjerenja koji je već pola ozdravljenja. Prema tome, to ne zavisi od vremena, nego od ljudi.

Kada ste na sebe bili najviše ponosni?

– Najveći ponos mi je dobiti pohvalu od mog šefa, profesora Gabrića koji je veliki doktor, menadžer, vizionar, nesebičan u prenošenju znanja kako iz struke. tako iz svog velikog životnog iskustva, ali je ujedno i vrlo zahtjevan.

 Kako bi izgledao Vaš savršen slobodan dan?

– Moj savršen slobodan dan je svaki dan koji provedem u društvu sa svojim suprugom i našim sinom bilo da smo u kućnoj atmosferi, vani s prijateljima ili na nekom putovanju.

Kome Vi povjeravate brigu o svom vidu?

– Naravno, svojim kolegama u Svjetlosti. Ukupno nas je 45 oftalmologa u cijelom lancu. Naša sarajevska ekipa broji četiri specijalista i četiri specijalizanta. Naročito sam ponosna na činjenicu da dajemo šansu mladima kojima nesebično prenosimo znanje i kojima bih i sama povjerila svoj vid.

Nosite li posao kući ili ipak uspijevate razgraničiti privatno i poslovno?

– Moram priznati da je veoma teško u ovom poslu razgraničiti privatno i poslovno i često sam u situaciji da svoje privatno vrijeme razgovaram telefonom s poznanicima koji od mene trebaju oftalmološki savjet ili pregled za sebe ili nekog svog.

Šta Vas u životu najviše usrećuje?

– Najviše me usrećuje vrijeme kvalitetno provedeno s porodicom, ali i trenuci predaha na poslu kada se sa svojim kolegama radujem našim uspjesima.

S obzirom da je tema ovog broja priprema za ljeto. Kako izgledaju vaše pripreme za godišnji odmor i jedno od najiščekivanijih godišnjih doba?

– Pripreme za godišnji odmor uglavnom se svode na dobru organizaciju posla na klinici kako bi pacijenti ostali zbrinuti, a osoblje iskoristilo zasluženi odmor. Što se tiče moje lične pripreme, moram priznati da se tokom cijele godine trudim da uvijek budem u dobroj formi, a ne samo pred godišnji odmor.