U sarajevskom naselju Dolac Malta nalazi se jedinstveno mjesto za djecu i odrasle koji žele osjetiti čari rada s glinom – TAKO škola keramike i grnčarstva. U nju je svu svoju ljubav i znanje uložila naša sagovornica

Piše: Elvedina Džakmić Klempić

Foto: Edvin Kalić

Koja je vaša prva asocijacija na grnčarstvo? Meni, a vjerujem i mnogima među vama koji su odrastali devedesetih, to je film „Duh“. Znate onu scenu kada Demi Moore u polumračnoj sobi sjedi za grnčarskim kolom, odjevena samo u laganu, bijelu košulju, dok rukama, do lakata umazanim glinom, oblikuje vazu? Onda u prostoriju ulazi on, Patrick Swayze. Grli je oko struka, isprepliće prste s njenim dok se grnčarsko kolo i dalje okreće, a vaza, koju je do maločas pravila, nestaje u haosu. Ostatak priče znate. I smješkate se, zar ne?! Nakon ovog filma nastala je prava pomama za grnčarstvom u svijetu. Svi su željeli osjetiti tu istu magiju. Interes je s vremenom splasnuo, ali su svuda, pa i kod nas, ostali istinski zaljubljenici u ovu umjetnost, zahvaljujući kojima se još okreću grnčarska kola i nastaju fantastični predmeti od gline i keramike.

U sarajevskom naselju Dolac Malta nalazi se jedinstveno mjesto za djecu i odrasle koji žele osjetiti čari rada s glinom – TAKO škola keramike i grnčarstva. U nju je svu svoju ljubav i znanje uložila umjetnica Tatjana Kovačević.

ZALJUBLJENA U GLINU

I rado ih dijeli s drugima, pa skupa stvaraju predmete od gline i keramike koji se nalaze u svakom slobodnom kutku Tatjaninog studija. Šolje, tanjiri, zdjele, kašike, nakit, ukrasni predmeti… Šta sve tu nema?! Prosto ne znate gdje biste prije pogledali i čemu biste se više divili. Za početak, divljenje zaslužuje Tatjanina upornost da se bavi onim što voli.

Završila je Akademiju likovnih umjetnosti u Sarajevu, Odsjek produkt dizajn. Kroz različite zadatke tokom školovanja je, kaže, dolazila u doticaj s glinom. I zavoljela je. Lako, na prvu.

-Kad god sam mogla birati s kojim materijalom ću raditi na određenom zadatku, birala sam glinu, odnosno keramiku kao završni proizvod. Silno sam željela da se bavim baš grnčarstvom, privlačilo me to kolo… S obzirom da u našim visokoškolskim ustanovama ne postoji odsjek gdje bi to usavršila, morala sam se snalaziti i educirati dijelom sama, a dijelom u grnčarskom studiju profesora Mihajla Petkovića u Beogradu.

Kod njega sam prošla intenzivni kurs grnčarstva. Vratila sam se u Sarajevo i pokrenula TAKO školu grnčarstva i keramike. Tako je sve počelo, priča Tatjana.

Za njene kurseve od početka je vladao veliki interes. Namijenjeni su i djeci i odraslima, tako da se na njima često nađu članovi jedne porodice. To su, kaže, posebni trenuci u kojima svi uživaju, od prve do posljednje sekunde.

Časovi se održavaju jednom sedmično, za djecu traju sat i po, a za odrasle dva sata. I prođu kao za tren. Tako svi kažu. Kursevi su ograničeni na osam osoba, nemam ambicija da od ovog pravim industriju, jer bi sve izgubilo svoju draž. Ima nas taman toliko da se svi mogu opustiti i uživati u radu s glinom. Početni kurs traje dva mjeseca i tokom njega polaznici nauče osnovne tehnike rada s glinom. Na prvu svi žele raditi na kolu, koje je jako teško za savladati, ali se kasnije pronađu i u modeliranju. I što je zanimljivo, većina polaznika TAKO škole grnčarstva se zaljubi u glinu i nastavljaju raditi s njom i kući, kaže Tatjana.

 RAD NA KOLU

Objasnila nam je i pokazala kako izgleda taj čuveni rad na kolu.

Prvo morate pripremiti glinu, odnosno dobro je promijesiti. Grnčarsko kolo mora biti čisto prije nego na njegov točak postavite glinu. Ona se postavlja na tačno određeno mjesto. Nakon toga morate pokvasiti ruke, ne može se raditi suhim rukama, pokrenuti točak i možete početi s modeliranjem. Šteti li glina rukama? Ne. Naprotiv. Glina ima sposobnost da iz organizma izvlači toksične tvari, posebno teške metale. Znate da postoji pročišćena glina koja se pije i koja služi upravo za detoksikaciju tijela?! I ne samo to. Glina ima terapeutski učinak i na psihu čovjeka. Izuzetno je podatna za rad, meka i transformativna. Dok radite s njom prenosite joj svoje emocije. Često nakon časova imamo diskusije o tome šta smo napravili i mnogi se iznenade kada shvate da su u predmete pretočili svoje emocije. Tako dobiju objektivnu sliku o njima ili odgovor na pitanje šta dalje, kako adresirati određeni problem, priča Tatjana.

Stoga rad s glinom, kao svojevrsnu terapiju, posebno preporučuje svima koji se bave stresnim poslovima.

-Karijera zahtijeva i izvlači maksimum iz čovjeka. Moramo imati odušak sa strane da bismo odgovorili na sve zahtjeve modernog poslovanja. Neko će ga naći u sportu, neko u čitanju knjiga, neko u gledanju filmova… A neko u grnčarstvu. Specifičnost gline u svemu tome je što vas ona u potpunosti obuzme. Dok radite s njom ne razmišljate ni o čemu drugom. Isključite mozak za sve probleme. Ta dva sata s glinom u rukama su samo vaši. A meni su malo i ta dva sata, pa i cijeli dan da napravim sve što želim – kaže Tatjana.

Višestruka korist

Među polaznicima TAKO škole grnčarstva bila su i djeca s poteškoćama u razvoju. Za njih je Tatjana, na inicijativu roditelja, organizirala posebne radionice, koje su se pokazale višestruko korisnim.

– Glina razvija finu motoriku, pomoću nje vježbaju se mišići šake i prstiju, samim tim aktiviraju se određeni neuroni u mozgu koji, opet, potiču bolju koncentraciju, razvijanje kreativnog i trodimenzionalnog razmišljanja. Glina smiruje, povećava koncentraciju i komunikaciju. Posebno ako se radi u grupi –  kaže naša sagovornica.

Grnčarstvo polako izumire

Grnčarstvo u BiH  polako izumire. Tradicionalni grnčari postoje još u okolici Visokog i to je sve. Ja sam jako sretna kada neko od polaznike škole kaže da se želi nastaviti baviti ovim. Nadam se da će tu ljubav i dalje prenositi, baš kao i ja, ističe Tatjana.