Način izražavanja emocija je naučen, a isto možete postići i bez vikanja i ljutnje

1. Ne opravdavajte svoju ljutnju

Ljudi skloni ljutnji često je opravdavaju odgovorom na provokacije. Tako često od njih možemo čuti:
– “Ne mogu kontrolirati svoju ljutnju, takav sam po prirodi” – ALI – način izražavanja emocija je uvelike naučen i može se promijeniti!
– “Ako ne izventiliram svoj bijes – eksplodirat ću” – ALI – već samo učestalo osjećanje ljutnje je štetno, a i mnogi se osjećaju još gore nakon što im ljutnja ode van kontrole.
– “Moja ljutnja ljude uplaši i zaustavi ih da me ne iskoriste” – ALI – zapitajte se možete li dobre odnose temeljiti na strahu? Osim toga, drugi skloni ljutnji vaše ponašanje mogu doživjeti kao prijeteće, što će izazvati česte svađe i obračune.
– “Ako ne pokažeš ljutnju, ispadaš slabić” – ALI – upravo je nekontrolirano i često ljućenje znak nezrelosti i slabe samokontrole!

2. Razmislite šta možete napraviti drugačije

Sastavite listu stvari koje ste mogli napraviti umjesto ljutitog izljeva bijesa. Odaberite ono koje bi najbolje odgovaralo situaciji. Možda će u početku biti teško primijeniti ih, no kad ih dobro uvježbate u manje uznemirujućim situacijama, lakše će biti primijeniti ih u situacijama kada ste jako ljuti.

3. Naučite izraziti nezadovoljstvo i ljutnju na prikladniji i konstruktivan način

Zapamtite da možete izražavati svoje potrebe, zauzeti se za sebe, rješavati konflikte i pregovarati bez prijetnji, uvreda i grubih riječi. U četiri oka i “rashlađene” glave recite drugoj strani kako se osjećate i što vam točno smeta. Predložite moguća rješenja i iznesite svoja očekivanja. No, budite spremni saslušati i drugu stranu i pokušajte razumjeti njene razloge za određeno ponašanje.

4. Naučite “rashlađivati” svoje ljute misli

Sjetite se kako u ljutnji iskrivljujemo i srljamo sa zaključcima i pokušajte razmisliti možete li još nešto naučiti iz tih situacija. Na primjer, kad pomislite kako vas neko namjerno provocira kad pređe preko reda ispred vas u trgovini, zapitajte se ne uzimate li stvari preosobno. Naime, ljudi najčešće ne rade stvari da nama napakoste, nego zbog svojih potreba ili drugih okolnosti. Čovjek je, možda, samo zamišljen.
Umjesto da pomislite da vas osoba namjerno provocira, dovoljno je shvatiti da vas to ljuti i ljubazno je zamoliti da poštuje red. Također, ako nakon svađe s dobrom prijateljicom pomislite o njoj da je sebična ili licemjerna, zapitajte se niste li pretjerali. Realističnije je razmišljanje: “Znam da ponekad nije fer, no većinom se trudi biti ok i znam da joj je stalo do mene”, na primjer.

5. Sjetite se da i drugi mogu pogriješiti

Razmislite kako biste gledali na taj postupak da ste ga sami napravili. Biste li tada za to ponašanje našli objašnjenje? Kad imamo kruta očekivanja i stroga pravila (od sebe ili drugih) uglavnom se i više razljutimo kad se stvari ne odvijaju kako mislimo da bi trebale.
No, dopustite da drugi vide stvari drugačije i daju im druga značenja. Na primjer, ako prijatelj ili poslovni suradnik kasni, ne znači da vas namjerno omalovažava, možda jednostavno loše procjenjuje vrijeme i nema sposobnosti planiranja.

6. Ne srljajte sa zaključcima
Ne brzajte sa zaključcima o tome što neko stvarno misli, koje su mu namjere i ne čitajte tuđe misli. Radije provjerite tako da pitate direktno. Objasnite kako ste shvatili situaciju i što vam je tu zasmetalo. To je teško dok smo u ljutnji, no vježbajte u manje uznemirujućim situacijama dok vam to ne postane uobičajen način komuniciranja i rješavanja svakodnevnih problema. To je dobar temelj i za rješavanje dugoročno konfliktnih situacija i odnosa.

7. Ako je potrebno, ispričajte se
Nastojte izbjegavati izljeve bijesa, no ako ste pogriješili, izrekli grube riječi ili postupili preburno, ispričajte se i pokažite da to zaista i mislite, prije svega time što se to više neće ponoviti.

(24sata.hr)