Ovaj mjesec može biti savršen za vikend putovanja

Matera
Italija

Smještena na jugu Italije, Matera – grad i istoimena pokrajina u regiji Basilicata, je savršena destinacija za vas. Nažalost, ovaj fascinantni grad je smatran najčuvenijom tajnom Italije, jer mnogi turisti obiđu veći dio Italije, a Materu uopće ne posjete. Ovaj grad je naseljen još od paleolika. Matera je poznata po starom gradu Sassi di
Matera (kamenje Matere), čije se ulice u nekim dijelovima nalaze na krovovima susjednih kuća. Mnoge od kuća u ovom malom mjestu su zapravo samo pećine u kojima su preci stanovnika živjeli i koje su napravljene prije više od 9.000 godina. Koračajući drevnim ulicama zapazit ćete brojne crkve, katedralu, dvorac Tramontano i poznato stubište Matere. Od 1993. godine, Sassi di Matera je, zajedno s parkom Murđa Matera, upisana na Uneskovu listu mjesta svjetske baštine Evrope. Matera se razlikuje od velikih talijanskih gradova te je samim tim destinacija koja se ne propušta.

Bled
Slovenija

Teško je napraviti listu savršenih destinacija za vikend, a da ne spomenemo omiljeno slovensko odredište, Bled. Prepoznatljivo po okolini i prirodnim ljepotama koje pruža, ovaj grad je pravi biser Slovenije. Dobro poznat po otočiću u sredini jezera, koje pažljivo ‘nadgleda’ stari Bledski dvorac iz 11. stoljeća, privlači turiste širom svijeta. Na površini jezera ogledaju se vrhovi julijskih Alpa, a na sredini jezera, na otočiću, nalazi se crkva Marijina Uznesenja. Crkva nosi interesantnu legend o Zvonu koje ispunjava sve želje i Polikseni te njenoj beskrajnoj ljubavi prema izgubljenommužu. Razlog zbog kojeg se mnogi posjetitelji vraćaju na Bled, je također njegova blaga klima i šumovite padine planina Pokljuke I Jelovice koje prizor čine nestvarnim. I, naravno, ne smijete zaboraviti probati njihov glavni specijalitet- bledske kremšnite. Originalni recept potiče iz 1953. godine, koji je otkrio slavni slastičar Ištivan Lukačević koji je rekao da svaki grad zaslužuje imati svoj specijalni desert, pa tako i Bled ima svoju kremšnitu. Ovaj kolač je napravljen od dva sloja lisnatog tijesta, fne kreme od jaja i šlaga.

Zlatibor
Srbija

Netaknuta priroda, lijepi pejzaži i čisti planinski zrak zvuči kao savršena kombinacija za odmor od naporne sedmice. Zlatibor je poznatno klimatsko lječilište i turistički gradić nekadašnjeg naziva „Kraljeve Vode“. Šta obići pri boravku na Zlatiboru: Stopića pećina – ova pećina spada u spomenike prirode prve kategorije i jedna je od najvećih pećina u Srbiji. Ulaz u pećinu je visok 18 metara, a njena dužina iznosi 18 metara. Prerast u Dobroselici – ovaj prirodni tunel je savršen za fotografranje fascinantnih i neuobičajnih pejzaža. Vrhovi Zlatibora – za ljubitelje planinarenja ovo će biti najveća senzacija. Postoje dva vrha koja možete posjetiti: vrh Čigota (1422 metara) i vrh Tornik (1496 metara). Tornik je tokom zime veliko skijalište, tako da se do vrha možete popeti i žičarom. Ribničko jezero – najveće jezero na Zlatiboru nastalo pregrađivanjem rijeke Cijene Rzav. Ima dužinu od oko 2 kilometra i bogato je različitim vrstama ribe. Jezero na Obudojevici – se nalazi u samom centru planine i predstavlja najposjećenije i najatraktivnije kupalište na Zlatiboru. Muzej pletilja u Sirogojnu – ovo se smatra posebnim draguljem Zlatibora. Ove žene su simbol uspješnosti u biznisu vještinom tradicionalnog zanata- pletenjem. O njima se čitalo i u modnim časopisima, a njihove umjetnosti nosile su i poznate manekenke. U čast ovim ženama, 2008. godine otvoren je muzej gdje turisti imaju priliku da vide njihove tradicionalne radove. Drvengrad na brdu Mećavnik – ovo je svakako jedno od najposjećenijih mjesta na Zlatiboru. Ovo etno selo krajem juna priređuje festival flma „Kustendorf“ koji posjećuju svjetske ličnosti. Drvengrad je izgrađen po ideji reditelja Emira Kusturice radi snimanja flma „Život je čudo“. Šarganska osmica – ova poznata pruga napravljena je poslije Prvog svjetskog rata i bila je u redovnom saobraćaju na pravcu Beograd- Sarajevo- Dubrovnik. Danas služi za turističke svrhe, turisti imaju priliku da prođu kroz dvadesetak tunela i pet mostova. Pruga se uvija u jednom dijelu u obliku broja osam, po čemu je i dobila ime.

Lisabon
Portugal

Ovaj grad nudi gotovo sve – interesantnu historiju, znamenitosti, savršenu klimu i poznatu portugalsku gostoljubivost i ljubaznost. Lisabon savršeno oslikava pravo lice Portugala, koji prihvata modernu kulturu, a u isto vrijeme zadržava svoje unikatno bogatstvo i tradiciju. Prolaskom kroz grad vidjet ćete kućice poslagane jedne do druge, šarene i cvijetne balkone, strme uličice kojim voze tramvaji, brojne znamenitosti i poznate restorane u kojima se pjeva Fado. Fado izvode obično žene, uz pratnju gitare, a tekstovi opisuju bol i ljubav prema nekome ko je veoma daleko. Cijene hrane, pića i smještaja su izrazito niske u poređenju s drugim evropskim gradovima. Njihova glavna namirnica je riba, a glavna riba je bakalar, koji kombiniraju u raznim varijantama. Vino je odlično i povoljno, najbolji i najpoznatiji je portugalski porto. Pasteis de nata ili Pasteis de Belem je tradicionalni kremasti desert koji postoji još od 18. stoljeća te od tada, lokalci svakodnevno odlaze u slavnu pekaru kako bi ih kupili vruće, posipane cimetom i šećerom u prahu. Recept je i danas dobro čuvana tajna te original možete probati samo u Lisabonskoj pekari. Lisabon je u blizini predivnih pješčanih plaža do kojih se može lako doći busem, taxijem ili vozom. Vožnja taksijem je veoma povoljna ako idete na bliža odredišta. Ono što morate posjetiti pri boravku u Lisabonu je nestvarna Sintra – mjesto posebne ljepote, gdje se idilična priroda stapa s raskošnom, ponekad i bajkovitom arhitekturom. Svojevremeno, Sintra
je služila kao mjesto za odmor portugalskim kraljevima, te je britanski romantičar, Robert Southey, opisuje kao „zemaljski raj“. Također, toranj Belem je jedna od najpoznatijih gradskih znamenitosti koju vrijedi vidjeti. Toranj je sagrađen u 16. stoljeću u manuelinskom stilu, s naznakama starije gotičke arhitekture. Zbog njegove historijske i umjetničke važnosti upisan je na Uneskovu listu mjesta svejtske baštine u Evropi 1983. godine.