„Poslovna žena može biti svaka profesionalno odgovorna žena. Biti uspješna u poslu znači biti ostvarena u tom segmentu života. Cijenim uspješne poslovne žene koje uspijevaju biti i dobre supruge, majke, prijateljice, kćeri…ostvarene, zadovoljne i uspješne žene“ – rekla nam je Samra koja je u junu mjesecu premijerno predstavila svoju predstavu „Bosna da prostiš“ u saradnji s Pozorištem mladih Sarajevo

Razgovarala: Dina Hadžajlić i Lejla Muratović

Ona je balerina, nastavnik klasičnog baleta, profesor predškolskog odgoja i pedagogije i osnivačica udruženja „Kurser“.

Rođena je u Sarajevu 1980. godine. Svoje školovanje provela je u gimnazijama i baletnim školama u Sloveniji i Sarajevu, a diplomirala je na tri fakulteta pedagoškog smjera. Magistrica je odgojnih nauka, a trenutno je na doktorskom studiju.

Mnogi je pamte po glumačkom angažmanu koji je ostvarila u nagrađivanom filmu „Anđeo Srebrenice“ i „Samo jedan let“,  te kao članicu glumačkog tima „Nadreality show“. Samra trenutno radi u Osnovnoj muzičkoj i baletskoj školi “Novo Sarajevo” kao nastavnik klasičnog baleta i historijskih igara te kao voditelj Odsjeka za klasični balet. U junu mjesecu ove godine, Samra je u sklopu svog udruženja „Kurser“ i saradnjom s Pozorištem mladih u Sarajevu, režirala predstavu „Bosna da prostiš“ i još jednim uspješno izvedenim projektom dokazala da je pravi izbor za ovu rubriku.

 Kako i kada ste prepoznali ljubav prema baletu?

– Već kao mala djevojčica sam gajila ljubav prema plesu. Preporukom porodične prijateljice, balerine iz tadašnjeg Ansambla Narodnog pozorišta u Sarajevu, koja je u meni prepoznala potencijal i predispozicije za balet, sam upisala osnovnu baletsku školu 1989. godine.

 Na koji projekt ste najponosniji?

– Svaki moj plesni ili koreografski poduhvat je priča za sebe i teško je izdvojiti onaj na koji sam najponosnija. Iz perspektive zrelog plesača, kao i iskusnog koreografa, izdvojila bih svoju prvu plesnu autorsku predstavu „Bosna da ’prostiš“ koja je premijerno izvedena početkom juna ove godine u Pozorištu mladih Sarajevo. Još uvijek mi je veće zadovoljstvo biti na sceni kao plesač nego postavljati koreografiju drugima. Neopisivo je uzbuđenje koje nosi plesni nastup pred publikom. Trebalo bi mi malo više prostora za pobrojati sve projekte u kojima sam bila angažirana, a ponosna sam na svaki, jer volim svoju profesiju.

 Kakav je interes za balet, uopće plesnu umjetnost u Bosni i Hercegovini, od strane samih izvođača, ali i auditorija? I kakva je budućnost baleta u Bosni i Hercegovini?

– Profesionalni sam baletski plesač od svoje 17 godine, a s nepunih 15 godina sam bila član trupe savremenog plesa u Ljubljani. Budući da sam se školovala i u inostranstvu, primjećujem da je interes za balet i općenito ples veći van granica naše države. Iz tog razloga se i trudim da, putem plesne edukacije mladih, doprinesem većoj plesnoj osviještenosti i razvoju ljubavi prema plesnoj umjetnosti među mladima koja nam je neophodna. Auditorij je u skladu s podizanjem standarda u plesu i približavanjem svjetskim plesnim i pozorišnim trendovima brojniji i zainteresovaniji za ovo područje deficitarne umjetnosti. O budućnosti baleta u BiH ne bih da sudim, ali se nadam poboljšanju uvjeta za profesionalne baletske igrače, podizanju kvalitete obrazovanja u plesnim i baletskim školama, otvaranju alternativnih plesnih scena i produkciji više domaćih plesnih predstava i performansa. Ples i pokret kao bitan segment i muzičke i glumačke scene, treba unaprijediti kvalitetnim predavačkim kadrom, svestranim stručnjacima i većom implementacijom u savremene izvođačke umjetnosti u našoj zemlji.

 S obzirom na to da ste pokretačica Udruženja „Kurser“, koji je krajnji cilj istog?

– Idejna sam osnivačica i predsjednica Udruženja „Kurser“. Prepoznatljivi smo po tome što se prvi u našoj zemlji bavimo kreativnim plesom koji je osnova za savremeni ples određene tehnike. Također jedini primjenjujemo plesnu fuziju i plesnu inkluziju. Naši članovi mogu birati kombinacije plesnih aktivnosti – plesnih tehnika. Na izbor im nudimo klasični balet s ritmikom, kreativni ples, savremeni ples, hip-hop. Uz to povremeno ugostimo i predavače drugih plesnih tehnika. Važno je da djeca upoznaju različite plesne tehnike, jer i u plesu bitno biti svestran. U Udruženju nam je cilj da naši članovi ispolje svoju maštu kroz ples, da djeca ne budu samo konzumenti nego akteri na sceni, da ojačamo plesnu scenu i da naši članovi kreativno i korisno provedu svoje slobodne vrijeme u druženju kroz plesnu edukaciju.

 Kako je predavati mladim ljudima koje je sve manje moguće fascinirati, s obzirom na to da im je danas mnogo stvari dostupno zahvaljujući visoko razvijenoj tehnologiji?

– Entuzijazam za plesnu pedagogiju u meni bude zainteresiranost i predanost djece i mladih u bavljenju plesom. Potrebna je velika ljubav i motiviranost kako bi se danas djecu animiralo i fasciniralo. Visoko razvijena tehnologija može korisno poslužiti i u učenju plesa. Samo je važno djecu i mlade usmjeriti na pravi put u korištenju onoga što im je dostupno, a u funkciji njihove edukacije i usmjerenja, i u skladu s njihovim afinitetima i interesima.

 Možete li pojasniti našim čitateljima, kako se odvija proces usvajanja znanja na vašem času?

– Moj čas vode uglavnom učenici, tj. njihova očekivanja i raspoloženja. Tok časa ovisi o mnogo faktora, a improvizacija s planiranim ciljevima i ishodima je moj način rada. Budući da sam plesni pedagog dugi niz godina, takav način rada s djecom se pokazao najefikasnijim. Najvažnije je da na časovima spajamo ugodno s korisnim, da se dobro zabavimo i uz to još nešto i naučimo. Usvajanje znanja nije glavna vodilja već uglavnom jedan od ishoda učenja. Važno je da su djeca nasmijana i zadovoljna na kraju časa. Naravno, postoje razlike između časova kursne nastave u Udruženju i časova u baletskoj školi, u kojoj također predajem.

 Šta je za vas ključna stvar, ili vaš „lightmotiv“, koji kažete svim svojim učenicima?

Nastava klasičnog baleta zahtijeva rad, red i disciplinu i toga su svjesne sve moje učenice u baletskoj školi. U Udruženju je fleksibilniji način rada pa je najvažniji moto dobro se zabaviti, ali uz poštivanje generalnih zahtjeva po pitanju discipline i uvažavanja predavača na časovima plesa.

 Da niste umjetnica, šta biste odabrali kao svoj životni poziv?

– Da nisam umjetnica, bila bih pedagog. U plesnoj pedagogiji sam i jedno i drugo pa mogu reći da mi profesija savršeno odgovara i ne bih je mijenjala. Uz srednju baletsku školu završila sam i gimnaziju, diplomirala na tri fakulteta pedagoškog smjera, magistar sam odgojnih nauka i trenutno na doktorskom studiju.

 Šta za Vas predstavlja pojam „poslovna uspješna žena“?

– „Poslovna žena“ može biti svaka profesionalno odgovorna žena. Biti uspješna u poslu znači biti ostvarena u tom segmentu života. Cijenim uspješne poslovne žene koje uspijevaju biti i dobre supruge, majke, prijateljice, kćeri…ostvarene, zadovoljne i uspješne žene.

Koji su Vaši planovi za budućnost?

– Moji planovi za budućnost ne odstupaju od onoga što sam dosad radila i radim. Ostvarila sam dobru podlogu za profesionalnu nadogradnju. Možda bih voljela uz sve što radim, veći angažman kao koreograf, eventualno bih voljela otvoriti privatnu umjetničku školu ili vrtić s akcentom na umjetničkom odgoju. Budući da sam magistrirala iz područja obrazovnog menadžmenta, a na doktorskom studiju mi je u fokusu kurikulum savremene škole, voljela bih eventualnom promjenom profesije doprinijeti izmjeni našeg školskog sistema u kojem su reforme i promjene neophodne.